Listopad 2017 Istaknuto
   
 

 

                                                             Pčela na djetelini lucerki (Photo by DK)

   Listopad


   Radovi na pčelinjaku su iza nas. Osobito važan posao je bilo tretirati pčele oksalnom kiselinom kao najsigurnijim sredstvom za uklanjanje varoe na zimskim generacijama pčela. Pregledali ste efekte tretmana i zabilježili u dnevnik pčelinjaka, a nemojte propustiti priliku označiti si 'rekordere' gdje su padale na stotine ili čak tisuće varoa. Možda te zajednice i prežive zimu, ali im svakako prvom prilikom zamijenite matice. Ne samo da su pčele na kojima je parazitirala varoa kraćeg životnog vijeka i smanjenog imuniteta već su te zajednice na pčelinjaku nepoželjne za moguću reinvaziju varoom. Naime, pčela oštećena od varoe ima slabiju sposobnost snalaženja pa se i češće zalijeću u druge košnice gdje usput raznose nametnika i u otpornije zajednice. Šlampav susjed ili odbjegli roj u šumi drugi su problem jer je tiha grabež glavnim uzrokom 'podjele' varoe i na uredno liječenom pčelinjaku.

  Sada slijede oni manje vidljivi radovi kada se pčelari povlače u svoje radionice. Pretopiti je vosak, izraditi nove satne osnove, počistiti okvire, nastavke i sve druge naše naprave, dezinficirati ih i pripremati za slijedeću godinu. 
   Topli dani listopada još izmame pčele na pašu. U cvatnji su baš one nepoželjne paše bršljana i djeteline lucerne. Malo još pčelara zna da ove biljke sadrže u peludu i nektaru nepoželjne sastojke koji također smanjuju fiziološki vitalitet pčele.
   Pčelarske su manifestacije u punom tijeku pa je uputiti se na njih širom Lijepe naše. Uskoro je i kod nas ocjenjivanje kakvoće pa ne propustite pokupiti koje priznanje za svoju vještinu proizvodnje sortnog ili multiflornog meda. Medovi, ma koliko ih je i bilo, ove će godine biti visoko ocijenjeni. I meduni su se ponovo polučili kao i 2015.god., ali samo na nekim područjima doline. Oni zasluženo pomalo postaju sve popularniji potrošačima. Zato je i nadalje šteta što prolaze godine, a da se kod nas još uvijek premalo radi na definiranju izvora medne rose. Dobro je, ali nedovoljno, da se i u nacionalnom pčelarskom listu piše o mednoj rosi u Posavini, a samo se spomene da je izvor 'šuma'. Pčelari danas posjeduju već vrlo kvalitetne fotoaparate i mogli bi snimiti pčelu na izvoru medne rose i konsultirati dalje stručnjake. Eto pojavljuju se informacije o novim štetnicima koji provociraju ili luče mednu rosu. Nažalost, nema sustavnog pristupa i kao da nas nije briga za to. Čast pojedinim pčelarima od Neretve do kontinenta koji su za pomoć tražili stručnjake s Agronomskog fakulteta.
     Malo mi je nelogično da ponovo prikupljamo podatke o pčelinjacima i pčelarima. Jednom izrađeni popisi se, ako ima izmjena, samo ažuriraju i to bi morali učiniti novi pčelari ili oni kod kojih se podaci mijenjaju. Tko vuče na svoju stranu presudite sami, za to ne treba povjerenstvo. Da 'lupim' opet jedan prijedlog kao nedavno o treniranim psima za pronalazak američke gnjiloće. Motiv mi je dao moj pas. On je jednom čipiran kod veterinara i dok je živ svaki ga veterinar skenira bez potrebe špartanja novih obrazaca. Hajde da čipiramo i nas pčelare. Administracija davi i tako cijelu državu da se od drveća i ne vidi šuma. Kao da smo još u državi prije Commodore 64.

Davorin Krakar

 
 
Motrenje Sv. Ambrozije
Novosti
Nastavlja se suradnja s Veterinarskom stanicom Požega
11.12.2018
Ponuda pogača i predavanja 

Pročitaj više...


Čaj za malog zmaja
28.11.2018
Primili smo poziv od Centra za socijalnu skrb

Pročitaj više...


Godišnja dojava pčelinjih zajednica
14.11.2018
Poštovani članovi pčelarske udruge,

dokument o godišnjoj dojavi broja pčelinjih zajednica možete donijeti g.Željku Balenu svakog petka od 18-20h u restoranu Obrtnički dom.

Pročitaj više...


Edukacija Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe
07.11.2018
Poziv zainteresiranim pčelarima

Pročitaj više...




članovi
Korisnik:
Lozinka: