Već decenijama kutjevački i susjedni pčelari prate jednu posebitost sladunovih šuma, a to je da tijeko ljeta 'zamedi' medljikovcem tamne boje. Produkt je vrlo tamni med specifičnog okusa i kakvoće, težak za zimovanje pčelama, a zbog bogatog mineralnog sastava.

U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba ovu smo pojavu počeli intenzivno pratiti i angažirati i strane eksperte u definiranju ovog fenomena.

Naime, rasprostranjenost sladuna od Pirineja do Crnog mora, od Grčke do tromeđe Mađarske,Rumunjske i Slovačke, dala nam je sumnju da go ima i drugdje. No prva istraživanja o pojavi medenja iz žira, bez nazočenja insekta koji ga oštećuje ( po definiciji meduna : honeydew in Codex alimentarius ). izazvala su kod znanstvenika diljem Europe radoznalost. Od dr Hermanna Pechhakera (Austija), dr Stefana Bogdanova (Švicarska), ing. Vladimira Veselog (Češka), tako i do najjačeg njemačkog instituta u Celle-u kod voditelja Wernera van der Ohe-a.

Analize koje imamo (Celle 2004. i 2005.) i koje stalno dopunjujemo novim, kao posljednje na hlapive tvari (Split) i radionukleide (R.Bošković - Zagreb) nadopuniti će se i novim saznanjima na 1st Congress of honeydew kroz International Honey Commision u ljeto 2008. god.

Tvrtka Hrvatske šume d.o.o. Zagreb postaje akreditacijska kuća za vođenje postupka zemljopisnog podrijetla pa će kutjevački medun zasigurno najprije ugledati EU plavu markicu hrvatske zemljopiusne izvornosti meda.

DK