Obilje

Toplo travanjsko razdoblje na osobit je način pokrenilo svu vegetaciju u fenofazu cvatnje. Odjednom je procvalo sve što ima cvasti u rano proljeće. Tek što je nedavno ocvao drenak i iva, bez oklijevanja su istovremeno procvale gotovo sve voćkarice, i divlje i kulturne, kao i vrbe i topole, a tako je i s proljetnim zeljanicama.

Nekoliko zadnjih toplih dana dalo je zamah svoj vegetaciji, što krajoliku daje sve više zelene boje i stabala u cvatu. Bijeli se rana šljiva, glog i divlja trešnja, žute se vrbaci, zeleni trepetljika, a samo što nije i ostalo voće koloritu dodalo svoje tonove.

Evo su procvali i prvi cvjetovi ranih sorti kajsije i to baš na današnji dan 25.ožujka, u kršćanstvu blagdan, a u pčelara nagovještaj za 40 dana cvatnje bagrema.

Mrazovac 

Mrazovac ( Colchicum autumnale L ) na travnjacima nagovješta pravu jesen i svojim osebujnim cvijetom priziva prve mrazeve.

Rujanski dani još pretežito pripadaju ljetu iako znaju ukazati hladnim jutrima i maglama na završetak pčelarske sezone. Preostaje još samo najupornija zlatošipka u sjeni šumske prosjeke ili u višim predjelima.

Kolovoz je mjesec tihe pčelinje paše i glavno razdoblje početka priprema zajednica za zimovanje i pčelarove njege i pomoći u tome . Vrlo je malo paša koje mogu donijeti pčelcima nepotrebne viškove meda. To je ponajprije paša zlatošipke od koje ove godine zbog dovoljno vlage tek očekujemo prinos.

Kolovoz je mjesec tihe pčelinje paše i glavno razdoblje početka priprema zajednica za zimovanje i pčelarove njege i pomoći u tome .

Gorka pčelarska godina Kada se jednom insektu kao pčeli dogodi da se složi niz nepovoljnih čimbenika, a u svojoj širokoj genetkoj amplitudi ih je 'zapamtila' kroz desetke tisuća godina, njen držatelj, pčelar, imati će jalovu godinu.

Motrenje pčelinjih paša

Rijetko kojem insektu posvećeno je toliko pozornosti kroz tisućljeća kao što je to imala pčela i njena mnogobrojna zajednica. Ne samo zbog njenih proizvoda ili uloge u oprašivanju cvjetova već i zbog sklada u podjeli poslova koji se događaju u životu ove zajednice.

Buđenje uz peludne obroke Dok ovi zimski dani za po koju minutu postaju sve duži, a svakodnevnica se mijenja između zimskog bjelila u zimsko sivilo i magle, a tek ponekog dana ukaže se plavetnilo neba i kratkotrajno sunce u pčelinjoj zajednici nastaju promjene. Pa kada temperatura na pčelinjaku dosegne kojih 7-8 °C nastaje živost. Hladnih su dana pčele u tzv. pčelinjem klupku, stisnute jedna do druge i polako se smjenjujući na hladnim rubovima klupka, dodiruju iznad sebe medne vijence što joj služe za održavanje minimalnih životnih funkcija. Tog toplijeg dana raspustiti će klupko i izaći na kratkotrajni let nazvan pročisni izlet.

U ovoj pčelarskoj kolumni još nismo progovorili o propolisu koji je uz med, pelud, vosak i pčelinji otrov još jedan čudesni proizvod koji je pčela odabrala za funkcioniranje svoje mnogobrojne zajednice. Nalazi ga na okolišnom bilju na pupovima i kori bjelogoričnog i uvijekzelenog bilja, gdje se pod imenom tzv. biljnih smola, njime i biljka štiti od nepovoljog uticaja vanjskih mikroorganizama, a koji u nju mogu prodrijeti tijekom pupanja lisnih ili cvjetnih pupova. Na biljkama je to svojevrsna brtva prilikom rasta. Ponegdje kao tanki ljepljivi film kojeg možete osjetiti na gotovo svakom pupu, a na topolama, brezi, johi, jasenu i npr. divljem kestenu posebice. Ime propolisu potječe od grčke riječi pro (ispred) i polis (grad). Njegova svojstva poznavala je već i egipatka civilizacija gdje je korišćen za mumifikaciju. Svi autori teksta o propolisu navode i Aristotela kao njegovog promotora.Vidjeti ćete da je i recept mumifikacije faraona preslika događanja u košnici.

Tijekom ove godine u mnogim tiskovinama i na net-u našli su se natpisi o tajanstvenom nestajanju pčela u 23 zemlje SAD-a. Što se zapravo događalo i zašto ? Pozornost je zasigurno još veća kada tajnu još ne otkrivaju niti znanstvenici svijeta.