A house is more than just bricks and mortar it's a sanctuary where memories are crafted.
Nedavni posjet dr Pechhackera Požegi bio je povod i prilika da se od prvog čovjeka
ACA čuje što je ova organizacija. Posjetitelji požeške izložbe Dani jabuke 2003. to su i učinili pa samo ukratko slobodno prenosim naglaske izlaganja.
EU zadovoljava svoje potrebe za medom tek negdje 50%, ostalo uvozi. Kako je uvoz uglavnom iz manje razvijenih zemalja svijeta, to se tržište izborilo i za jeftiniji med. Da se ta konkurencija olakša osnovana je 1991. god. ACA ( Austian Carnica Assotiation ).
To je potpuno privatno udruženje znanstvenika i suradnika pčelara. S vladinim ili drugim državnim strukovnim ili građanskim udrugama surađuje samo onoliko koliko suradnje one i nude.
Temeljni joj je zadatak poboljšati kakvoću lokalnog europskog meda, preferirati regionalne specifične vrste meda, pojačati znanstveni rad u pčelarstvu i (4.) započeti ili nastaviti sa selekcijom domaće sive pčele.
Austrija ima državni program selekcije pčela od 1986. U suradnji s njemačkim i talijanskim stručnjacima i (priv.) organizacijama glavni nositelj selekcije je ACA.
U selekciji su za poboljšanje odabrane četiri osnovne karakteristike sive pčele:
dobre medarice, blagost pčela, smanjen rojevni nagon i tolerancija na varozu ( isto je i kod našeg nacionalnog «Gojidbenog programa ….»).
Broj pčelinjih kolonija koje su u selekciji 1991. god. je bio oko 250, a 2002. god. taj je broj već 3100. Odabir majki za proizvodnju matica je intenzivan, a vrhunac je i odabir trutovskih linija (otok Unije).
U 10 godina postignut je izvanredan uspjeh u povećanju proizvodnje meda po pčelinjem društvu selekcionirane matice. U 2002. god. u odnosu na 1991. god. to je povećanje 100%.
Moj komentar:
RH ima svoj Gojidbeni program za sivu pčelu. Selekcijom se bavi državna selekcijska služba. Uzgajivači matica nemaju nikakve povratne informacije i po svojoj savjesti i umjeću uzimaju matice majke.
Ostaje pitanje: 1. Da li ćemo u Hrvatskoj graditi selekciju na državnom Proračunu i politici , te čekati bolje dane ili 2. Utemeljiti privatnu selekcijsku organizaciju (u potpunosti je HR- legislativa i ostavila ovu mogućnost!)
Jedno je sigurno i nesporno: Ili državna ili privatna briga traži kontinuiran ozbiljan rad, a što je još važnije kontinuiran i ozbiljan rad pčelarskih i/ili vladinih predstavnika u tijelima EU. R.Slovenija se odlučila na varijantu 1 pa kako je i ušla u EU program PHARE, osigurala si je i europske financijske izvore.
Da li Hrvatska ima dovoljnu kritičnu masu ljudi ( znanstvenika(?) , proizvođača matica(?) i pčelara(!)za započeti ozbiljan rad ?
To je bio i osnovni zadatak mog članka, nazvanog INICIJATIVA CCA, a koji je objavljen i u ovoj pčelarskoj web-kolumni.
Molim i dalje sve koji mogu djelatno pridonijeti, one koji to već jesu, kao i jedan dio
zatečenih – i uključiti se u ovaj proces.
Na snimci: dr S.Kovačić, dopredsjednik HPS, uzgajivač matica(2003.-5000 kom )
D.Krakar,
dipl.ing.