Nadamo se da prolazi zadnje hladno razdoblje ovoga proljeća. Unatoč prilično hladnoj zimi pčele su dobre izašle iz zime. Dolaskom toplijih dana, krajnje je vrijeme da na pčelinjaku obavimo ujednačavanje brojnosti pčela u svakoj zajednici. Laganim pogledom leta pčela  pčelar uočava različitu gužvu pčela na poletaljkama. Kod pojedini  zajednica otvori na letima su već sada tijesna, dok kod ponekih zajednica sporadično izlazak pčela zorno prikazuje njenu slabost i malobrojnost pčela unutar zajednice. Cvjetanje trešnje početak je prvih ozbiljnih poslova na pčelinjaku za svakog pčelara. Sada je vrijeme kada treba polako suzbijati nagli proljetni razvoj koji je glavna karakteristika naše medonosne pčele. U protivnom jake zajednice ulaze u rojevi nagon i puštaju prve rojeve prije cvatnje bagrema, naše glavne i najobilnije paše. Zajednice koje se roje te sezone uglavnom nemaju meda za vrcanje. Slabe zajednice nisu u mogućnosti dostići brojnost pčela do početka cvatnje bagrema, pa ni one ne će donesti meda. Srednje jake zajednice uglavnom najbolje iskoriste bagremovu pašu. Njihov broj na svakom pčelinjaku je oko jedne trećine, premalo da bi pčelar u cijelosti bio zadovoljan prosjekom  prinosa  meda po košnici na razini pčelinjaka. Takve razlike u brojnosti pčela unutar zajednice pčelar za vrijeme cvatnje trešnje i drugog proljetnog voća može ujednačiti. Na taj način pomoći slabije, a jake zajednice zaustaviti u razvoju i omogućiti im da se ne roje do početka bagremove paše.

Sav posao temelji se na detaljnom pregledu pčelinjih zajednica i brojanju okvira legla unutar svake zajednice. Broj okvira legla kod prosječne zajednice kreće se od pet do šest okvira legla kod zajednica na jednom plodišnom nastavku. Kod pčelinjih zajednica koje imaju više od šest okvira legla, oduzimamo okvire sa poklopljenim leglom, peludom i medom. Slika1.

Takve okvire zajedno sa pčelama dodajemo u slabe zajednice, prethodno ih poprskamo ručnom prskalicom šećernom otopinom. Tako poprskane okvire dodajemo u slabe zajednice koje imaju manje od pet okvira legla. Dodajemo ih u neposrednu blizinu odnosno tik do njihovi okvira sa leglom. Slika 2.

Takve zajednice, u koje dodajemo leglo, mogu brojati sa dodanim leglom i više od šest okvira . Veći broj okvira sa leglom je poželjan  jer takvi okviri nisu u cijelosti popunjeni leglom, nego imaju vijence peludi i meda. Pčele bez ikakvih problema prihvaćaju dodane pčele i leglo iz drugih zajednica. Jedan manji dio pčela sa takvih okvira vratiti će se u svoje matične zajednice, a sve mlade i novo izašle pčele ostaju u dodanoj pčelinjoj zajednici. Takva manipulacija pčelinjeg legla moguća je zbog obilne proljetne paše i neće izazvati grabež na pčelinjaku. Ono što ne smijete napraviti, i na što treba posvetiti pozornost, je to da prilikom vađenja okvira iz jedne zajednice i dodavanja u drugu zajednicu ne prenesete na okviru i maticu. Postupak izjednačavanja zajednica možete raditi i u idućem razdoblju, sve do početka svibnja, osim seleći pčelara kojim je bitno i da nakon bagremove paše imaju jake zajednice radi seljenja na druge paše. Prije nego li poklopite pčelinju zajednicu dodajte im pogaču.  Prvi nekoliko dana u košnici nedostaje pčela radilica i pogača im osigurava osjećaj obilja hrane u košnici.  Radom na izjednačavanju jakosti pčelinjih zajednica spriječili ste rojenje i stvorili uvjete maksimalnog iskorištenja bagremove paše.

Željko Balen

Lijepo proljetno vrijeme izmamilo je pčele iz košnice. Ono što vidimo kao promatrači gledajući leto košnice, malo toga nam govori o stvarnom stanju u košnici. Košarice peluda na nogama pčela pokazatelji su da je košnica „živa“. Ima li zajednica maticu, nese li matica je li unos nektara u košnicu veći od trenutne potrošnje, ne znamo bez otvaranja košnice.

Svako otvaranje košnice zahtjeva rad, troši vrijeme pčelara, uznemiruje pčele i smanjuje unos nektara i peluda u košnicu. Briga o pčelama i bavljenje pčelarstvom zahtjeva svakodnevni rad i preglede pčelinjih zajednica. Da li matica dobro nese i kakvo je rojevno raspoloženje u košnici, moramo utvrditi pregledom zajednice. Postoji unos nektara, ili pčele troše zalihe možemo saznati vaganjem. Zahvaljujući digitalnim pčelarskim vagama. Iz naslona svoje fotelje možemo pratiti promjene mase košnice, vremenske uvjete i na osnovu tih podataka donesti odluku treba li pčele prihranjivati ili podmazati vrcaljku za nadolazeće vrcanje. Osobno na svom pčelinjaku posljednjih desetak godina imam digitalnu vagu koja mi pomaže u radu i planiranju radova na pčelinjaku. Praćenje stanja u košnici tijekom dana ili tjedna, uvelike smanjuje potrebu za pregledom zajednica. Vagu ne koristim samo tijekom pašnog razdoblja već tijekom cijele godine. Evo nekoliko zanimljivih podataka iz proteklog vremenskog razdoblja.

-Potrošnja hrane(meda i peluda) u vremenskom periodu od 01.12.2024. pa do 23.02.2025 iznosi svega  4,8 kg.

-Unos nektara i cvijetnog praha za vrijeme cvatnje vrbe Ive(cica-mace) od 06.03. do 10.03.2025. iznosi 3,37 kg.

-Dnevni unos nektara i peluda dana 09.03.2025 iznosio je 1,25 kg.

Pametnom dosta da iz tih  podataka zna planirati potrebnu zimnicu za prezimljavanje, tempo i količine proljetne prihrane. Donese ispravnu odluku kada treba seliti pčele ako je seleći pčelar. Dnevne odvage i stvarno stanje medenja u kasnim ljetnim mjesecima još su nam potrebnija kako bi pčelinju zajednicu mogli u pravo vrijeme  prihraniti i sa dovoljno pčela u zajednici uzimiti. Primijenimo nove tehnologije pčelarenja na našim pčelinjacima,  kako bi smanjili rad i povećali prinose.  Prestanimo kukati o lošoj cijeni meda, već pomozimo našim pčelicama da ga više donesu, na  njihovo i naše zadovoljstvo.

Željko Balen

Poziv na godišnju izvještajnu sjednicu Skupštine

Sukladno Statutu članak 29, stavak 2 i Odluci Upravnog odbora PU ”Zlatna dolina“ dana 29. siječnja. 2024.g.  sve  pčelarke i pčelare članove PU “Zlatna dolina”

P O Z I V A M

na redovnu godišnju izvještajnu Skupštinu PU “Zlatna dolina”  koja će se održati u subotu 01. ožujka 2025. godine početkom u 18 sati u ugostiteljskom objektu Zlatni lug Donji Emovci 32, Požega

D n e v n i     r e d

1. Otvaranje izvještajne Skupštine
2. Biranje radnih tijela:

                  -    Radno predsjedništvo – predsjednik i 2 člana

                  -    Zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika

                  -    Verifikacijska komisija – tri člana

3. Pozdravna riječ gostiju
4. Izvješća o radu Udruge pčelara:
   1. Izvješće predsjednika ,
   2. Izvješće o financijskom poslovanju ,
   3. Izvješće Nadzornog odbora,
   4. Izvješće verifikacijske komisije,
   5. Izvješće pašnog povjerenika
5. Rasprava o izvješćima, glasovanje, prihvaćanje istih.
6. Program rada za 2025. g, Financijski plan za 2025.
7. Dodjela diploma sa ocjenjivanja meda.

                                                                       Predsjednik UO PU Zlatna dolina Željko Balen

Pčelarska udruga „Zlatna dolina“ Požega  organizirala je 15. županijsko ocjenjivanje meda s područja Požeško-slavonske županije.  Prema objavljenom natječaju na ocjenjivanje je pristiglo 102 uzorka meda svih udruga Požeško –slavonske županije. Nakon provedene melisopalinološke (peludne) analize i određivanja fizikalno-kemijskih parametara propisanih za ocjenjivanje meda na razini županije (udio vode, električna provodnost, udio hidroksimetilfurfurala (HMF)) utvrđeno je da svi uzorci meda zadovoljavaju uvjete propisane važećom zakonskom regulativom (Pravilnik o medu NN53/2015; 47/2017; Pravilnik o kakvoći uniflornog meda (NN122/09; 141/13). Analize su obavljene u akreditiranom laboratoriju Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Senzorsko ocjenjivanje meda provedeno je 13.1.2025. na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, u kojem su, uz voditeljicu panela prof. dr. sc. Ivanu Flanjak, sudjelovali doc. dr. sc. Blanka Bilić Rajs, doc. dr. sc. Marin Kovačić, Milica Cvijetić-Stokanović, dipl. ing., Katarina Gal, dipl. ing. Ariana Penava, mag. nutr. i Daniela Paulik kao članovi panela. Senzorsko ocjenjivanje provedeno je prema metodi 20 ponderiranih (vaganih) bodova uz korištenje jednog od četiri vrste senzorskih obrazaca ovisno o prirodi uzorka sukladno Pravilniku ocjenjivanja kvalitete meda na natjecanjima u Republici Hrvatskoj (Hrvatski pčelarski savez, 2010). Ukupni pobjednik 15. županijskog ocjenjivanja meda je OPG Pčrlarstvo Antunović – Medljikovac , a pobjednici po kategorijama (minimalno 5 uzoraka meda iste vrste) su: Nedeljko Draguljić – Bagremov med , Ivana Varešak – Kestenov med  i Ozren Krajnović – Cvjetni med.

Jesenje magle  sve češće posjećuju slavonska polja. Lagani pad jutarnji i dnevni  temperatura nagovještavaju dolazak zime. Naše pčelice polako skupljaju svoja zimska klupka uživajući u  košnicama. S dovoljnim količinama meda i peludi ,mirom na pčelinjaku ,trebaju bez ikakvih problema dočekati prve proljetne paše. Većina pčelara obilazak pčelinjaka u to vrijeme svode na vizualni pregled vanjštine košnica ne pitajući se što se dešava unutar košnice.

Poštovane kolege pčelari,

pozivam Vas na sudjelovanje u ocjenjivanju meda Požeško-slavonske županije.

Ovdje će biti objavljeni grafikoni sa tri Microel vage, sa tri lokacije. 

Ćudljive čari proljeća pčelari doživljavaju svake godine, pa tako i ove. Niz  prijašnjih godina  vegetacija i samo proljeće poranili su, ali nikada kao ove godine.  Naše pčelice milionima godina prate  i žive sa svim tim promjenama. Za razliku od ljudi, njih to  ne iznenađuje, nego se jako dobro snalaze u tome. Svaki trenutak lijepog vremena pčele iskoriste da uberu nešto nektara za sebe, a bit će ponešto i za pčelara. Svaka vrsta živog svijeta u prirodi čeka najpovoljniji trenutak za razmnožavanje, pa tako i one. Porastom noćne i dnevne temperature nastavlja se daljnja cvatnja bagrema, bar onog dijela koji nije smrzao. Ako  vremenski uvjeti dozvole  moglo bi biti  nešto i bagremovog meda. Koko su pčele  spremne za rojenje, čekaju lijepo vrijeme da izlete na prvu granu  obavljajući svoj prirodni ciklus razmnožavanja. To za pčelara znači da od te košnice ove godine nema meda. Takav tijek događanja možemo izbjeći ako sami pristupimo formiranju novih zajednica na pčelinjaku.

Proljetno sunce i lijepo vrijeme pčelice, pa i pčelari, iskoristili su za posjet cvjetovima i pčelinjacima. Pčelari ne skrivaju zadovoljstvo i sreću promatrajući pčelinjak na kojemu su pčele uspješno prezimile zimu.

Prolaze i zadnji dani natprosječno tople zime. Nadamo se da hladnoća koja je izostala u zimskim danima neće pratiti proljetne dane. Svaki tren toplog dana, pčelice iskoriste za odlazak na obilnu proljetnu pašu. Obilje vlage i toplog vremena, potaknulo je rast i cvatnju proljetnog bilja. Cvatnju vrbe ive u narodu zvane  cicamaca, prekidala su zahlađenja ali su pčele prikupile nešto nektara i obilje cvjetnog praha. Za koji dan početi će i cvatnja divlje trešnje, druge najmedonosnije proljetnice. U proljeće imamo  neprestano dobre i kvalitetne pčelinje paše. Malo toplog, pa malo hladnog vremena karakterizira proljeće.