Jesenje magle sve češće posjećuju slavonska polja. Lagani pad jutarnji i dnevni temperatura nagovještavaju dolazak zime. Naše pčelice polako skupljaju svoja zimska klupka uživajući u košnicama. S dovoljnim količinama meda i peludi ,mirom na pčelinjaku ,trebaju bez ikakvih problema dočekati prve proljetne paše. Većina pčelara obilazak pčelinjaka u to vrijeme svode na vizualni pregled vanjštine košnica ne pitajući se što se dešava unutar košnice.
_thumbnail.jpg)
Ćudljive čari proljeća pčelari doživljavaju svake godine, pa tako i ove. Niz prijašnjih godina vegetacija i samo proljeće poranili su, ali nikada kao ove godine. Naše pčelice milionima godina prate i žive sa svim tim promjenama. Za razliku od ljudi, njih to ne iznenađuje, nego se jako dobro snalaze u tome. Svaki trenutak lijepog vremena pčele iskoriste da uberu nešto nektara za sebe, a bit će ponešto i za pčelara. Svaka vrsta živog svijeta u prirodi čeka najpovoljniji trenutak za razmnožavanje, pa tako i one. Porastom noćne i dnevne temperature nastavlja se daljnja cvatnja bagrema, bar onog dijela koji nije smrzao. Ako vremenski uvjeti dozvole moglo bi biti nešto i bagremovog meda. Koko su pčele spremne za rojenje, čekaju lijepo vrijeme da izlete na prvu granu obavljajući svoj prirodni ciklus razmnožavanja. To za pčelara znači da od te košnice ove godine nema meda. Takav tijek događanja možemo izbjeći ako sami pristupimo formiranju novih zajednica na pčelinjaku.
Proljetno sunce i lijepo vrijeme pčelice, pa i pčelari, iskoristili su za posjet cvjetovima i pčelinjacima. Pčelari ne skrivaju zadovoljstvo i sreću promatrajući pčelinjak na kojemu su pčele uspješno prezimile zimu.
