Ćudljive čari proljeća pčelari doživljavaju svake godine, pa tako i ove. Niz  prijašnjih godina  vegetacija i samo proljeće poranili su, ali nikada kao ove godine.  Naše pčelice milionima godina prate  i žive sa svim tim promjenama. Za razliku od ljudi, njih to  ne iznenađuje, nego se jako dobro snalaze u tome. Svaki trenutak lijepog vremena pčele iskoriste da uberu nešto nektara za sebe, a bit će ponešto i za pčelara. Svaka vrsta živog svijeta u prirodi čeka najpovoljniji trenutak za razmnožavanje, pa tako i one. Porastom noćne i dnevne temperature nastavlja se daljnja cvatnja bagrema, bar onog dijela koji nije smrzao. Ako  vremenski uvjeti dozvole  moglo bi biti  nešto i bagremovog meda. Koko su pčele  spremne za rojenje, čekaju lijepo vrijeme da izlete na prvu granu  obavljajući svoj prirodni ciklus razmnožavanja. To za pčelara znači da od te košnice ove godine nema meda. Takav tijek događanja možemo izbjeći ako sami pristupimo formiranju novih zajednica na pčelinjaku.

Proljetno sunce i lijepo vrijeme pčelice, pa i pčelari, iskoristili su za posjet cvjetovima i pčelinjacima. Pčelari ne skrivaju zadovoljstvo i sreću promatrajući pčelinjak na kojemu su pčele uspješno prezimile zimu.

PRVI POZITIVNI SALDO

„Veljača - prekretača“ prođe kako joj je pridjev odredio.

Predala se zima proljeću.

Zadnjim danima siječnja prestale su zimske temperature i ne baš nešto niske, ali je već tri dana topli jugozapadnjak sa 16 - 18°C izmamio i pčele i vegetaciju.

Početkom čak nekoliko dana i za pročisni izlet, a oko sredine dosadno hladan, bez oborina primjerenih zimi , magle i svakodnevni mrazevi, a ni dnevne temperature ne dosegnu ni nulu.

Tehnologija? Koja? Tu stoji ona priča o Hrvatima: 100 Hrvata i bar 101 mišljenje. Tako i pčelari već prema svom odabiru, znanju  i umijeću, uvjerenju i navikama,

VRIJEME KAO U SVIBNJU

Ne sviđa mi se ovo vrijeme kada temperature prelaze 20⁰C.

POČELO JE
Negdje na prisojenim stranama zaklonjeno od ovog dosadnog istočnjaka ili reskog sjeverca već se ranije pokazala lijeska u cvatnji,