Lipanj

Za dva mjeseca u godini Hrvati su našli mjesta nazvati ih po prirodnim biljkama. Jedan je svib i cvjeta u svibnju kada je dobrodošao jer za bagremove paše baš i nema velikog izbora peludne paše. Možebitno je spomenuti odličnu divlju ružu (šipak). Lipa je dala ime mjesecu lipnju. Po gradskim parkovima začudo još dovoljno česta i ovih je dana tu i započela cvatnju, kao i pajasen.

Cvjetna nedjelja darovala je prelijep topao dan za cvatnju jabuke. Pčela je imala pravu priliku za oplodnju što se ne može reći za prethodni tjedan dok je cvjetala trešnja, divlja trešnja, višnja, glog, šljiva i breskva. 

Kad orasi poklope listove

Dok se sezona pčelinjih paša pomalo primiče kraju, nakon svibanjske vrlodobre paše bagrema, lipanjske solidne paše lipe i kestena, sredinom srpnja podigle su se temperature i do 35°C u hladu. Vegetacija je u sprezi s mikrofaunom hranidbenog lanca ponudila sve češću pojavu tzv. medne rose. Još prije selidbi na suncokret na vagama se dnevno našlo i do 2 kg 'nekog crnog meda' koji je vrlo brzo počeo i kristalizirati u saću. Pokušaj vrcanja lipe i kestena otežalih okvira, s tek malo polopljenog meda i pored visokih temperatura bio je prava mora za vrcaljke i mlade okvire.

Prošlogodišnja loša godina ostavila je traga na kondicijama zajednica sve do ovih dana kada se dolina ispunila bojama primjerenim proljeću. Repica je nešto slabije zastupljena u prošlojesenskoj sjetvi i kvalitet joj je vrlo različit. Pokazuju to i prve odvage na 5-6 vaga u repici. Pripisujemo to vrstama sjemena kao i višetjednoj suši.

Gdje je nestalo 20 dana ?

Već su mnoge pčelarske kronike ustvrdile da niti jedna godina nije ista po fenološkim opažanjima kretanja vegetacije. Za dinamniku proljetnog razvoja zajednice i pripreme za glavnu pašu potrebno je pčelaru mnogo saznanja da može uticati na povećanje intenziteta zalijeganja novih generacija mladih pčela. Pomažemo im još kroz siječanj i veljaču prihranom pogačama s proteinskim dodacima, a kroz ožujak ih već 'varakamo' i manjim dozama šečernog sirupa. Prva pelud s lijeske, visibabe, jaglaca, drijenka ili ive tek budi povećano zalijeganje matice i tek tada smo sigurni da su se vezale generacije starih i novih ovogodišnjih pčela. Izgledalo je tako tijekom ožujka kroz nekoliko toplijih dana, a onda je do kraja prve dekade travnja ponovo zahladilo uz oštre jutarnje mrazeve.

STUDENI

Napokon mrazevi i primjereno vrijeme za godišnje doba. Primjereno je i promijeniti naslovni članak ovog portala, ali neću ukloniti niti premještati prethodni prilog od rujna jer se od tada malo toga u udruzi promijenilo.Ostavljam ga u nastavku ovog teksta.

Kolovoz

Hrvati mu dadoše ime po vremenu kada se prašnjavim poljskim putevima izvozi ljetina iz polja. Živi bili pa to i doživjeli jer sada su se ti putevi pretvorili u kaljuže i blato. Kao dijete ga pamtim da se tim putevima ugodno hodalo bosih nogu dok smo prilazili Orljavi i po djetelini skupljali skakavce za pecanje klenova, onako s doručkom u jednoj ruci s namazanim kruhom od svježeg šljivinog pekmeza, podebelog namaza preko 'gezinog' dvokilaša, a pod pazuhom je bio zataknut bambusov ribički štap s pozorno izrađenim lakim čepom. Desna je ruka bila slobodna za hvatanje skakavaca kojima smo odmah uklonili par nogu za skakanje te spremili u metalnu kutiju od dijabola, izbušenog poklopca da skakavci prežive vrućinu. Kutija je bila redovito zataknuta pod gumom od kupaćih gaćica.

Tiha i pretiha paša

Stiže nam i srpanj, nestabilan kao i prethodni mjeseci. Model po dva dana paše i dva dana kiše se već zavukao i u ovaj mjesec. Da u lipnju nije bilo duge cvatnje lipe i kupine pčela bi nam gladovala. Ovako su nam vage pokazale tek održanje težina zajednica, a čak i lagani pad. Prošli je mjesec bar dao dovoljne količine peluda i ponešto nektara pa se pčela nakon svibnja, kada je potpuno stao razvoj i obnova legla, mogla oporaviti i obilno obnoviti svoje nove generacije. Jasno je da je za to trebala i izdašne količine peluda i meda kojeg su pčelari ostavili u košnicama.

Globalna promjena klime je formulacija koja se tako lako izusti kod lamentiranja svakog onog koji si nađe povod komentirati katastrofalno kišno proljeće i povjesne potope, nažalost, ovaj puta kod nas i susjeda. Uskoro će i to stati i nastupiti sušno razdoblje godine s opet rekordnim temperaturama. Pozitivno je jednio što nesreća poplavljenih rađa predanu ljudsku solidarnost i onih najmanje odgovornih za nefunkcioniranje sustavnog predviđanja ekstremnih vrijednosti te tehničkog pripremanja za zaštitu naseljenog krajobraza cijelih regija. Zatvoreni u svoje šerifovske dijelove odgovornosti najčešće nisu niti svjesni potrebe cjelovito potražiti rješenja. I ponovo struka šuti jer se nju i ne pita. Hrvatska politika je i tako već davno prihvatila slogan da je kilogram pameti po cijeni od jedan euro. Uvjeriti je poplavljene u poriječju naše istočne Posavine da je za sve kriv bagerista koji je napravio preslab nasip.

OSVRT NA PRILOG U „PLODOVIMA ZEMLJE“

Kako jedan odličan prilog u emisiji „Plodovi zemlje“ objavljne 27.travnja 2014. od naše poštovane i izvrsne novinarke gđe Sanje Najvirt i odličan uvod popularnog voditelja jedne od 3 najgledanije emisije HTV-a proteklih dana stvara kontroverzne nastavke i samooblikujuće zaključke po pčelarskim forumima pročitajte i pogledajte na poveznicama: