Uspješan stručno-edukativni posjet Sloveniji

Proteklog petka i subote boravili smo na stručno-edukativnoj posjeti u susjednoj Sloveniji. Kroz projekt kratkih edukacija poljoprivrednih gospodarstava sredstvima Nizozemske darovnice cilj prijavljene posjete je bio upoznavanje sa slovenskim pčelarskim turističkim rutama. Predložen program posjete od Čebelarske zveze Slovenije se sastojao od jednog dana izlaganja i jednog dana obilazaka pčelarskih punktova dobro izvedenih turističkih ruta.

Spremno za stručno-edukativni i turistički izlet u Sloveniju

Još je samo obaviti zadnje pripreme za put u Sloveniju i možemo krenuti. Ovih se dana nekolicina prijavljenih sudionika ispričala zbog nemogućnosti odlaska, ali smo i za njih našli zamjenu. Još jednom pogledajmo prognozu vremena DZMH: Po sedamdnevnoj prognozi u petak nas očekuju temperature do 24º, a u subotu je za sada prognoza – vedro, temperatura 22-26ºC.

Njega zajednica

Kišno razdoblje u protekla 3 tjedna pokrenilo ranije spaljenu vegetaciju na ranijim visokim temperaturama. Dobro natopljeno tlo i oblačni dani oživjeli su bilje ljetnih tihih paša pa je na pčelinjacima već življe. Tamo gdje nije bilo suncokreta ili meduna pčelci su izgubili 5-8 kg zaliha. Značajno su se smanjile zajednice i već se ponegdje vršila prihrana.

Njega zajednica

Kišno razdoblje u proteklom tjednu napokon je pokrenilo vegetaciju spaljenu na saharskim temperaturama. Dobro natopljeno tlo i oblačni dani oživjeli su bilje ljetnih tihih paša pa je na pčelinjacima već življe. Tamo gdje nije bilo suncokreta ili meduna pčelci su izgubili 5-8 kg zaliha. Značajno su se smanjile zajednice i već se ponegdje vršila prihrana.

Ljetne paše ili gladovanje

U najvećem dijelu hrvatskih predjela ljeto donosi oskudne uvjete za pčelarenje. Srpanj i kolovoz su mjeseci tzv. tihe paša, a samo će se na nekoliko ovih paša naći prinosa i za pčelara. To su ponajprije paše na suncokretu, zlatošipki, planinskim livadama,vrijesku i medunu jele i smreke te na hrastu sladunu.

Brade

Zakuhalo ljeto i s preko 35°C. Pa tako već nekoliko dana. I kažu da još će. Neznaš tko koga više žali, pčelar pčelce ili pčelci pčelara. Pčelinjaci koji nisu na paši suncokreta ili sladuna najveći dio dana slučajnom posjetitelju izazvati će strahopoštovanje i s malo veće udaljenosti. Puno besposlene pčele 'bradi' se osobito pred suton. A preko dana pčelinjak bruji od autoklimatizacije. Jutrom i poslijepodne promet u zraku je nešto izdašniji, a o podnevu pčelce je naći po bijeloj djetelini, bundevi, kukuruzu, krastavcu, zaostaloj nepokošenoj gospinoj travi,menti, pavitini, smiljki, i po ukrasnom cvijeću.

Primili smo danas fotku požeških pčelinjaka postavljenih na kestenovoj paši u Banovini. Nemamo automatsku dojavu već dnevna očitavanja na mehaničkoj vagi odradi gazda livade i javlja telefonom, kažu od 1,5 do 3 kg dnevno.

Mršava paša

Poigralo se vrijeme svojim čudima pa prvi dani ljeta baš i nisu na ruku pčelama.

Kesten započeo cvatnju

Rekli bi 'u cager' dan pred Antunovo,na blagdan Duhova, kao i protekle godine, zamedio je prvi kesten. Spremao je svoje bogate cvatove danima, jučer popodne pokazao je prve znakove, a danas je već izdašno promijenio boju svoje krošnje. I na vagama i na macro-snimkama je primijetiti da je već nagradio pčelu prvim nektarom i peludom. Tek otvorene prašnice još i nisu sa zrelom peludi, ali u njihovom dnu već je pčela našla ponešto nektara. Na vagama je to tek prvih 0,3 do 0,5 kg. Kao i lipa, kesten najbolje zamedi pri kraju cvatnje kada cvijet već ponešto posmeđi do boje suhog duhana.

Lipanjske dvojbe

Još se pčelari nisu odmorili od poslova vrcanja bagremove paše, a još i nisu svi to učinili. Ovih je dana dvojba: kuda i na što seliti pčelu. Promjenjivo vrijeme zadnjih 8 dana pokolebalo je one pčelare koji sele na amorfu. I prošle godine se okišalo za ove paše i nastupio zatim vrlo jak suncožar koji je brzo uništio preostaliu cvatnju.Prođoh jučer Posavinom pa uočih da je amorfa u najboljoj cvatnji, ali poslijepodne prođoh i kroz 4 lokalna pljuska od Zagreba do Požege. Priča se među pčelarima da je amorfa smrzla od zadnjih mrazeva, ali po bujnosti cvatnje to nisam primijetio.

SLIJEDI VRCANJE

Početak bagremove paše i nije obećavao prvih dana njegovog medenja kada je došlo kratkotrajno dvodnevno zahlađenje, ali poslije 16. svibnja pa sve do 25. svibnja dao je iznadprosječnu pašu. Dobro razvijene zajednice unosile su od 8 do preko 12 kg nektara za najboljih dana, a ukupni rezultat paše je zasigurno prosječno oko 40-50 kg. Rekordi praćeni motrenjem su gotovo 60 kg. Napokon. Pratimo rezultate i drugih motrenja u RH pa dijelimo s njima zadovoljstvo odlične sezone glavne kontinentalne paše.

Glavna paša

Paša bagrema na kontinentu i paša kadulje na Mediteranu glavne su pčelinje paše.

Zajednice su sada u potpunosti razvijene i spremne odraditi 'dobar posao' ako im to vremenski uvjeti omogućuju. Motrenjem uz digitalne vage uočili smo da je od 10.svibnja pčela započela s unosom bagremovog nektara. Prvi cvjetovi bagrema pojavili su se još 5.svibnja, međutim pčela ih odmah ne posjećuje. Ponajprije zato što je do tih dana 'dresirana' obići dosadašnju pašu, ali i zato što prvi bagremov cvijet još nije u potpunosti zreo da luči nektar i privuče na sebe pozornost.Do prije 7 dana imali smo i pojavu mrazeva no samo je srećom mjestimice primijećeno da je bilo štete na cvijetu bagrema samo u prizemnim granama i cvatovima.