Glavna paša
Paša bagrema na kontinentu i paša kadulje na Mediteranu glavne su pčelinje paše.
Zajednice su sada u potpunosti razvijene i spremne odraditi 'dobar posao' ako im to vremenski uvjeti omogućuju. Motrenjem uz digitalne vage uočili smo da je od 10.svibnja pčela započela s unosom bagremovog nektara. Prvi cvjetovi bagrema pojavili su se još 5.svibnja, međutim pčela ih odmah ne posjećuje. Ponajprije zato što je do tih dana 'dresirana' obići dosadašnju pašu, ali i zato što prvi bagremov cvijet još nije u potpunosti zreo da luči nektar i privuče na sebe pozornost.Do prije 7 dana imali smo i pojavu mrazeva no samo je srećom mjestimice primijećeno da je bilo štete na cvijetu bagrema samo u prizemnim granama i cvatovima.
Odrađena su prva vrcanja proljetnih viškova meda i sada je sve u božjim rukama da glavna paša i potraje uz odgovarajuće vremenske uvjete. Ovih prvih dana unosi u zajednice su od 2 do 4 kg nektara, ali prava dobra paša daje i do 10 kg nektara dnevno. Medi li bagrem 10-dana dati će prosječnu pašu, a pamtimo godine kada je medio i 18 dana bez prestanka te po zajednici 'dao' i do 40 kg bagremovog meda bez selidbe. Optimalne temperature za medenje su od 20 do 25 stupnjeva, bez vjetra i bez jakog suncožara na kojem će cvijet brzo 'izgoriti'. Zato sada pčelar ima zadatak pratiti stanje u prostoru košnice i pružiti ga po potrebi dovoljno.U suprotnom provocirati će rojidbeni nagon. Za bagrema matica baš i nije sklona vršiti obilnu zalegu novog legla, pčelari kažu da je pčele zbog silnog unosa nektara i zanemare, međutim sigurno je da u to vrijeme baš i nema osobite peludne paše prijeko potrebite za razvoj legla. Bagrem daje slabu peludnu pašu pa će pčela istu tražiti na maslačku,bijeloj djetelini, divljem kestenu, glogu ili svibu.
Što je za kontinent bagremova paša to je uz more kaduljina paša. Kako kontinentalci pčelari sele s ranog na kasniji bagrem, tako i 'morski' sele s južnih ekspozicija na otocima do sjevernijih strana gdje koji tjedan kadulja cvate kasnije. U tijeku je i cvatnja mandarina i naranči pa i tamo pčelci i pčelari uživaju u miomirisima večernjeg lepezanja.
Posvuda se ovih dana piše o pesticidima koji ubijaju naše pčele. Ostavimo odgovornima napraviti reda i na hrvatskom tržištu pestcida i sjemenara ( ako ćemo već u EU ), a što možemo učiniti lokalno je upozoriti susjede da zaštitu prskanjem odrade u što kasniji dio dana. Nikao je kukuruz garantirano iz sjemena tretiranog Gauchom ili Ponchom. U tijeku je preventivna zaštita prskanja vinove loze protiv crvenog pauka. Zato osigurajmo dovoljan broj pojilica i namamimo pčele da se na njima snabdjevaju vodom te smanjimo time broj onih koje otrovane neće niti doletjeti do svoje košnice.
Kako izgleda smrt pčele koja se napila kapi rose s lista kukuruza pogledajte na linku http://firenze.repubblica.it/multimedia/home/4468701?ref=rephpsp4.
