Photo by D.Krakar , 3.lipnja 2019.
Na današnjoj slici su pčele u dovršetku stvaranja meda bagrema. Višestrukim prijenosom nektara odloženog ( kako je to znao reći naš pok. Pero Balen: nose i u rupu od eksera) po cijeloj košnici. Višestrukim prijenosom kućna pčela dodaje mu ferment invertaze i ventilira višak vode stvarajući savršen prirodni proizvod, poklopi ga tankim filmom voštanih poklopaca i on je tada spreman da traje godinama. Pčelari čekaju da ovaj proces završi i viškove uzimaju za vrcanje. Zrelost meda se može mjeriti instrumentom (refraktometrom) ili se procjenjuje kada je na okviru poklopljeno voskom najmanje polovica meda. Tada je sadržaj vode na poželjnih 17% vode. Kod dobre paše bagrema pčela će u gornjem nastavku dovršiti poklapanje i napustiti ga da isto učini i u nastavku ispod gornjeg.
Ovogodišnja bagremova paša je već izazvala cijeli niz prosudbi i ocjena. Jedno je sigurno što će pčelari reći: ne ponovila se. Cvatnja je započela već 26. travnja, a jučer (2.lipnja) sam vidio na Krndiji da još cvate. I na Papuku je isto. Uobičajeno je da bagrem medi oko 5.-8. svibnja i da traje prosječno 10-tak dana, izuzetno, pamtim i 18 dana na istom mjestu pčelinjaka.
U požeških pčelara podaci se ne vuku iz rukava već se objavljuju putem službe motrenja već 12 godina, dostupno cijelom svijetu. Tako je vidljivo da su presudnu ulogu izdašnosti paše imali tzv. 'ledeni sveci' što mu je produljilo cvatnju i medonošenje. U razdoblju od 2.svibnja do 10. svibnja imali smo prvi zastoj medenja jer su min. temperature iznosile do 5â°C, uz maksimalne 6,8â°C. Pa onda tri dana solidnog medenja sa saldom i do 8 kg nektara. I opet hladno od 13.- 16.svibnja uz min.temp. oko 5,6â° i dnevne do 11,7â°, jasno uz dobre kiše.
Medilo je do 26.svibnja još s 2,13 kg. I gotovo. Slijede opet kiše. Zbrojeno je to 13 dana medenja i 13 dana hladnoće i kiše. Kako gdje, ali u drugom razdoblju medenja dnevna salda iznosila su od 5 – 7 kg nektara. Odlično. Pojedine zajednice su težile na kraju i 104,71 kg.
Sada slijedi vrcanje. Prosječno je zajednica donijela jedan do dva nastavka bagremovog meda i napokon će se osloboditi i blokirani prostor iz plodišta.
Jedna je samo još nedoživljena pojava ovogodišnje bagremove paše: ROJEVNI NAGON! Dva bezpašna prekida provocirala su neviđeni rojidbeni nagon. Niti mali pčelari nisu uspjeli odgoditi rojidbu, bar na polovini svojih zajednica. Poneki će i priznati da su se naradili skidajući rojeve, a oni prvi su donijeli i nastavak meda. Umirujuće je sjetiti se riječi našeg osnivača udruge čika Milana Junga: Pa što pravite problem s rojidbom! To je znak izobilja!
Davorin Krakar, 3.lipnja 2019.