HRVATSKI SAN O CIJENAMA MEDA

HRVATSKI SAN O CIJENAMA MEDA
Hrvatski san o otkupnim cijenama meda

Davorin Krakar, dipl.ing., Požega

U dobroj vjeri i namjeri, ponajprije upućeno hrvatskom pčelaru kod donošenja svoje privatne odluke da li je legalnim prometom meda iz svog OPG-a moguće zatvoriti njegov troškovnik ili hipotekarni kredit, a manje zbog tumačenja opravdanosti stajališta što je „povoljnije“ za legalnog pčelara: poticaji po ovom ili onom. Jer tu nema kraja oko priče da li je to poticaj , podsticaj ili spoticaj - u doslovnom zdravohrvatskom značenju hrvatskih izraza. Još manje zbog troškova i energije koju će hrvatski pčelari zaista i potrošiti na svim održanim i budućim skupovima koji će slijediti ovih jesenskih ili zimskih dana. Jer tu će profitirati samo oni koji će nekom moći zaračunati svoje dnevnice. Zato da sve uzbuđenje oko toga tko koliko profitira u procesu od stvaranja tegle meda do njene legalne prodaje potrošaču ne ode na krivu adresu, dovoljno jednostavno ću prikazati jedan prosječan scenario stvaranja maloprodajne cijene 1 tegle meda od 900g u nekom od hrvatskih ili bjelosvjetskih trgovačkih lanaca u Lijepoj našoj. Izbjegavati ću izravno navođenje bilo kojeg imena jer su gotovo svi lanci uskladili pritisak na dobavljače, samo ga različito nazivaju. Krenimo redom.

Prodaja meda registriranoj tvrtki za promet medom

Ovo je najstabilniji dio procesa jer se cijene u dlaku niveliraju na razini 7 do 12 kn, ovisno o vrsti meda.Nijanse su samo u valuti plaćanja ili mogućnosti kompenzacije dijela iznosa opremom, priborom ili zaštitnim sredstvima. Veći je problem što je meda toliko da ga se i ne može prodati u legalnom prometu.

Prodaja meda trgovačkom lancu

Tzv. robna marka za med je uglavnom napušten način jer se na prometu meda nisu niti mogli ostvariti količinski prometi da opravdaju postojanje superniskih cijena. Istovremeno je i trgovcu osobno isplativije cijediti više dobavljača iz razloga koji nisu za tisak.Počnimo ovim redom: Polazna cijena kod ugovaranja iznosi 20 kn. Od ove cijene trgovac traži odobravanje osnovnog rabata, koji iznosi bar 25% ( 5 kn ). Nadalje, ugovara se i cijeli niz novokomponiranih ozmišljotina kojim se opterećuje dobavljač. To su termini koji se od tvrtke do tvrtke različito nazivaju, ulica to zove – reketarenje. A sastoje se u slijedećem: godišnji zakup police u pojedimom supermarketu ili za cijeli lanac, prosječno 1500 EUR/m'; sezonski akcijski rabati do 2 puta godišnje (20-30%), naplata reklamnih letaka koji u tonama svakodnevno stižu na adresu svakog stana; tzv. lager rabati u koliko vam roba stoji na priručnim ili centralnim skladištima trgovca; prvo „ulistavanje“ (živjela pjesnička sloboda za ovu hardcore jezičnu tvorevinu !); naknada za lojalnost, naknada za ekskluzivu, naknada za suradnju, naknada za držanje na listi i sl. Ove izmišljotine će vas za promet od 10 tona meda koštati oko 10 000 EUR ili oko 6,12 kn/staklenki. Time je samo djelomično završen posao prodaje pa vam saldakonti prikazuje cijenu 1 staklenke od oko 12 kn. Još uvijek super ! S preostalih 5 kn ćete pokriti troškove proizvodnje (?).No to nije sve. Nemojte zaboraviti da će vam kod otvaranja novog supermarketa trgovac tražiti da prvo punjenje polica bude badava, ili 100% rabat (naravno, tu nemate ni obvezu plaćanja PDV-a , koja sreća za vas (! ), ali ipak plaćate zakup novih polica). Ne zaboravite da „ispod žita“ ponudite komercijalisti, što vas nije zaboravio obavijestiti, 2 puta godišnje platiti odmor za njegov trud, jednom ljeti, jednom zimi, po njegovom izboru odredišta. Pa to i nije puno za onih 10 tona, svega oko 2 000 EUR-a.Popunjavanje polica u supermarketima se obavlja samo tijekom noći, da se ne narušava potrošačeva sloboda, pa očekujte da će vas zateći na narudžbenici raspored popunjavanja u ranim jutarnjim satima, prije otvaranja supermarketa. Trgovac vam neće garantirati količinu prodaje, pa šta on tu može, to određuje potrošač. Na računu ćete navesti valutu plaćanja, a radi konkurentnosti, do 180 dana beskamatno. Obračunate li slučajno kamatu za prekoračenje, isključiti će vas iz novih narudžbi dok ne odustanete od potraživanja kamate. Robu će naručiti od drugog dobavljača. Nakon 180 dana ćete očekivati svoj novac, ali će vam trgovac ponuditi kompenzaciju, po mogućnosti – tjesteninom, ekserima ili sličnom nekurentnom robom. Recimo da ste u prometu s medom u nekoliko trgovačkih lanaca i da vam je promet veći od 300 tona, tada ovi „nevidljivi“ troškovi i ne iznose više od 3 kn po tegli za svaki trgovački lanac. Ako ste u ugovoru uspjeli i izbjeći neki moderni trgovački harač, smatrajte to svojim poslovnim uspjehom u pregovaranju. Odahnuti ćete kada započnete računati svoje troškove poslovanja, plaće, doprinose, prireze, PDV, porez na dobit, materijalne troškove, analize meda, HACCAP-i,ISO-i, održavanje opreme, članarine za barkodove, zdravstveno-sanitarne i veterinarske troškove, anuitete, kamate i sl. Sve ostalo može za investicije u opremu, ljude i tržište. O, Bože ,čuvaj hrvatsko gospodarsko čudo !

Formiranje maloprodajne cijene

Trgovac je najveći dio posla već obavio ugovaranjem. Sada će se rutinski automatskom obradom, ovaj put u zakonu razvidnoj kalkulaciji iskazati: 20 kn ulazna cijena, plus 40% trgovačke marže, što je 28 kn osnovice za obračun PDV-a i maloprodajna cijena iznosi 36,16 kn za neku našu livadicu, suncokret pomiješan s zlatošipkom iz Lijepe naše Slavonije ili Podravine.Razloženo ukratko, trgovac je maznio 8 kn osnovne marže, plus 8 kn osnovnog rabata i plus 6 kn za nabrojano nevidljivo reketarenje. To je 22 Kn profita po 900 g-skoj tegli. PDV je samo 6,16 Kn što će potrošač platiti za Državni proračun. Inače, za ovaj suvremeni način prodaje u superlancima školuju se visokoobrazovani bussinnes manager-i i u hrvatskom visokom školstvu. Nisam upućen kako im se zove ovaj kolegij !? Zato gospodo hrvatski pčelari, kada dižete kičmu i glavu iz košnice, ne zaboravite na užitak koji vam je pčela pružila, od proljetnog razvoja, uzimanja prihrane, nastavljanja, prevješavanja, ograničavanja rešetkama, rojidbom, zamjenom matica, vrcanjem, teglenjem bačava, liječenjem i vlastitim trovanjem, mirisima, ubodima, znojem, boravkom u prirodi, selidbom, prihranjivanjem i uzimljavanjem.To je nenadoknadiva međusobna ljubav pa je nemojte niti pokušati kapitalizirati, kada ste već toliko uživali tijekom sezone. U koliko mislite ipak protestirati tada se obratite odgovornim za socijalnu skrb. To je ipak manje kompleksirajuće nego trgovati kilu po kilu na pragu svog doma. No, rješenja i iz ovoga ima, o tome drugi put. Ovo je samo faza, koja će potrajati koliko kome bude žuč u očima. Zato pamet u glavu. (Vezani članci: Večernji list,30.08.2006. ; www.večernji-list.hr )