Motrenje pčelinjih paša digitalnim pčelarskim vagama sposobnih da rezultate prenose u obliku SMS poruke do aplikacije, koja ih dva puta dnevno prikuplja, obrađuje i samostalno prosljeđuje na web stranicu www.zlatna-dolina.hr bez 'ručne' intervencije, proveli smo i u 2010.god., kao trećoj godini provođenja programa CARDS-a za ovu udrugu.
Na početku treba reći da je zimska sezona trajala neuobičajeno dugo, a na nju se nastavilo prohladno proljeće s čestim kišnim razdobljima. Kasnije će se utvrditi da je i ukupna godina s visokim količinama oborina u odnosu na prosjek, a što potvrđuju i poplave koje su se dogodile u Posavini tijekom paše amorfe . Poplava je bilo i od Orljave, nizvodno od grada Požege.
Za sada nećemo uspoređivati rezultate motrenja u odnosu na prethodne dvije godine, ali se zasigurno može ustvrditi da su bili izrazito lošiji pa čak da su sve tri promatrane godine prosječno lošije od nekih 'dobrih pčelarskih godina'. Protekla se samo razlikovala u vlažnom i toplim ljetu bez dugotrajnih suša pa je pčela bar imala mogućnost užiti nešto od kasnih tihih paša.
U tijeku motrenja koristili smo 17- tak vaga jer smo tri uputili proizvođaču (Francuska) na reklamaciju zbog toga što je isticao garantni rok. Kroz cijelu sezonu imali smo 3 zastoja komunikacije s providerom ( VIP) i 2 zastoja kod poslužitelja portala (CARnet).
Korisnici vaga pretežito su bili pčelari naše pčelarske udruge, a kao i proteklih godina na korištenje smo vage dali udrugama iz Pakraca, Našica, Osijeka, Baranje i po prvi put udruzi iz Daruvara. Udruga iz Slav.Broda nije u sezoni 2010. koristila 'svoju' vagu ( kasnije utvrđeno, djelomice oštećenu ). Vaga koju smo na korištenje dali Agronomskom fakultetu besprijekorno je radila. Dva naša pčelara vage nisu niti postavili, a niti ih dostavili na reklamaciju pa ostaju s ograničenim djelovanjem.
Nastavljajući praksu da će pčelari sami odlučiti pod koju zajednicu i na koju pčelinju pašu će postaviti vage, zadržali smo princip da je na njihovu odgovornost i kakvoća informacija koju vage primaju i prosljeđuju do ostalih pčelara. Za profesionalniji pristup potrebita je drugačija organizacija, ali i koja podrazumijeva uključivanje više novčanih sredstava od samo sadašnje nabave prepaid-bonova. Kako smo svi učesnici i pčelari na svojim pčelinjacima nitko i nije odrađivao terenski nadzor nad vagama osim samih držatelja. Nadzor i operativno održavanje komunikacijskog sustava i unos radova na tablici portala te vođenje 'Dnevnika' paša volonterski smo odradili i u 2010.god.
Korisnici vaga su pristali na objavu njihovih imena i podataka iako je i onih koji bi to htjeli i prikriti od drugih pčelara.
Kako čitati podatke
Kratkim naputkom olakšati ćemo korisniku kako koristiti podatke. Svakodnevno se tijekom motrenja sa svih vaga prikupljaju tri puta dnevno podaci o terminu opažanja, ukupnoj težini košnice na vagi, temperaturi ( u vagi), količini oborina između dva mjerenja i higroskopicitetu okoliša. Ovi podaci se automatski prenose na web stranicu ( poslije 12 sati i poslije 21 sat ). U koloni tablice podataka u rubrici 'Radovi' dodaju se informacije koje je motritelj dojavio administratoru, kao dodavanje nastavka, prihrana zajednice, vrcanje i sl. Promjenu vrste paše određujemo u suglasju s korisnikom vage, a kasnije s portala 'sakrivamo' objavu radi preglednosti. Za svaku pašu vodi se svakodnevno i 'Dnevnik' na portalu kao mjesto dodatnih informacija, podataka fenofaza cvatnje i naputaka što činiti na pčelinjacima. Svi podaci su javni i mogu se trajno naći na linkovima portala. U linku 'Galerija' objavljeni su najinteresantniji grafovi iz ranijih godina.
I još koju riječ o grafikonu. Aplikacija omogućuje naknadnu izradbu preglednog grafikona koji koristi bazu svih prikupljenih podataka za pojedinu vagu ( više od 200 dana x 3 dnevna opažanja x 4 podatka ). Da bi se na jednom grafikonu moglo paralelno prikazati izmjere u kilogramima, stupnjevima, milimetrima oborina i relativnoj vlazi autor aplikacije 'pomnožio' je kilograme i stupnjeve s brojem 10 ( lijeva os ). Na desnoj osi su prikazani milimetri oborina. Narančasta linija prikazuje težine, plava temperature, a zelena oborine. Skokovit dnevni porast težine najčešće je posljedica dodavanja LR nastavka ( cca 8 kg) što se kod izračuna efekta paše ima uzeti u obzir. Moguć je i prikaz podataka svih vaga na jednom grafikonu, ali on tada nije razlučan.
Rezultati i opis motrenja proljetnica
S prvim motrenjima započeli smo 11.4. kada su se mnoge cvjetnice 'spojile' u jednu pašu i istovremeno cvale, od d.trešnje, šljive, breskve, maslačka i kruške. Već su dnevne temperature dosizale i 18 â°C , a dnevni prinosi su bili od 0,9 do 2 kg no kiša je u ovih 20-tak dana padala u 8 dana.
U Požeštini se oko 22. travnja pojavljuje paša jabuke, ali i prvi cvjetovi uljane repice, što uz dnevne temperature do 20 stupnjeva odlično pogoduje proljetnom razvoju zajednica. Tih dana seleći pčelari postavljaju svoje pčelinjake na poljoprivredne table repice koje je zbog politike poticaja zaista svuda pa čak i u samim predgrađima grada.
Izdvajam i jednu rijetku pašu koja se dogodila izvan dometa uobičajenih proljetnica i uljane repice, a to je paša gloga i crnog jasena koji su odlično 'zamedili' i napunili nastavak medom. Drugi grafikon pokazuje ovaj prinos.
Do kraja travnja paša na repici je u maksimumu i ovisno od jačini zajednica, prinosi su od 2,5 do 4 kg dnevno. Najjaču dnevnu odvagu registrirali smo u Baranji pa donosimo i ovaj grafikon.
Sve do 6. – 9. svibnja pčelari ostavljaju ovu razvojnu pašu u bez vrcanja, a tada se pojavljuju i prvi bagremovi cvjetovi .
Grafikon paše proljetnica
1.proljetnice_10_640_01
Grafikon paše gloga i crnog jasena u N.selu
2.glog_i_c._jasen_640
Grafikon paše na uljanoj repici u Baranji 23.4. – 5.5.2010. ( bez mjerenja oborina)
3.baranja_repica_640
Rezultati paša na bagremu
Zajednice su se već do cvatnje bagrema uspješno razvile i očekivali su se primjereni prinosi koje daje ova paša. Bagremov cvijet se počeo pojavljivati oko 5.svibnja u Baranji, a i na ostalim toplijim lokacijama u Slavoniji, drugdje 9.svibnja, pa je bilo dovoljno vremena za očistiti košnice od unosa proljetnica i uljane repice. No tek tada je pošlo krivo. U najboljoj cvatnji bagrema, oko 15. svibnja započelo je hladno razdoblje s dnevnim maksimumima do 10 â°C i velikom količinom svakodnevnih dnevnih oborina. Od 15.na 16. svibnja bilježimo preko 120 mm oborina. 19.svibnja pada temperatura na 7â°C i za ovog razdoblja padaju težine zajednica na vagama. Vrijeme poslije 23.5. daje kasnom bagremu priliku pokazati se pa su nekoliko dana vrlo dobri s 5 do 7 kg dnevnog unosa. Na žalost, krajem mjeseca svibnja kao posljedica besposlenosti pčela na nekim testnim zajednicama se događa i rojidba. Na slijedećem grafikonu za Požegu vidimo tijek zbivanja do kraja svibnja:
Grafikon paše na bagremu u Požegi 1.5. do 30.5.2010.
4.bagrem_poega_640
I na istočnom dijelu zemlje imali smo sličnu situaciju, čak i lošiju jer je za hladnog razdoblja , do 22. svibnja bagrem već sav 'ocvao'. Šteta da nam mjerni uređaj za oborine nije korektno radio.
Grafikon paše na bagremu u Baranji
5.baranja_bagrem_640
A što se tih dana događalo na našem Jadranu. Vaga na korištenju kod Agronomskog fakulteta postavljena je na pašu kadulje kod Senja, u terminu koji je standardan za kasniju cvatnju kadulje . Grafikon će sve prokomentirati sam:
Paša kadulje kod Senja od 13.5. do 8.6.2010.
6.kadulja_640
Niti u ovoj godini nismo mogli ostvariti kvalitetno motrenje paše na amorfi. Iako je odlično i bogato cvala. Kišno razdoblje poslije 26.svibnja 'pobralo' je amorfu i mnogi su pčelari bježali od poplava u Slavoniji.
Rezultati paše na lipi i kestenu
U Baranji se krajem svibnja izvrcalo ono malo bagrema , a to su u Požeškoj kotlini pčelari učinili početkom lipnja. Ne pamtim toliko besposlenu pčelu prvih dana lipnja kada cvate kupina i pavitina. Prinosi su bili ispod 1 kg dnevno što je za najbolje razvijene zajednice skromno. Tek poslije 9.lipnja započinje cvatnja lipe pa dnevni unos prelazi 2,5 kg. Ovako je to bilo kod Pakraca:
Rezultati paše lipe kod Pakraca
7.lipa_pakrac_640
Sredinom lipnja seliti je na kesten u Banovinu. Na prethodnom grafikonu vidljivo je vrijeme koje je nastupilo 16.lipnja: svakodnevne oborine do 27. lipnja oprale su i lipu, ali i prvi kesten. Trebalo je smjelosti i spretnosti na Banovini ostati ili preseliti na kasniji kesten.
U požeškim kestenicima ista slika. Za najbolje cvatnje kestena nastupilo je kišno razdoblje.
Grafikon paše lipe i kestena u Požegi 10.6. do 5.7.2010.
8.poega_kesten_lipa_640
Rezultati paše na gorskim livadama Velebita
U to vrijeme nastaju optimalni uvjeti cvatnje gorskih livada Sjevernog Velebita pa je 'fakultetska' vaga dospjela u Krasansku dolinu. Ove godine nije bilo pojave jelovog ili smrekovog meduna, ali su prinosi na ovoj livadnoj paši bili odlični. Pogledajmo grafikon.
Grafikon paše gorskih livada kod Krasna od 24.6. do 20.7.2010.
9.planinske_livade_krasno_640
Paša suncokreta
Motrenje paše na suncokretu za cijelo područje Slavonije, ali ističemo Baranju i to za razdoblje 1.7. do 21.7.2010. Iz podataka je primijetiti da je imao vremenski dobro razdoblje s unosima 3 – 4 kg dnevno pa se moglo polučiti i preko 25 kg meda . Vrlo solidnu pašu dao je i kod Osijeka i čakova.
Grafikon paše suncokreta u Baranji 1.7. do 21.7.2010.
10.baranja_suncokret_640_01
Paša zlatošipke
Među glavne kontinentalne paše sredine ljeta zasigurno je istaći zlatošipku. Drugdje će uz nju cvasti bijela djetelina, majčina dušica, gospina trava, kokotac, abdovina, cigansko perje, metvice, ali će se pojaviti i medljike na vrbi, četinjačama, johi i sl. U proizvodnom smislu zlatošipka je najvažnija.
Grafikon paše zlatošipke kod Pakraca-Lipika za srpanj i kolovoz 2010.
11.pakrac_zlatoipka_640
Paša meduna sladuna
Sladun nije obećavao dobru pašu. Razlogom tome je što je u fazi pune cvatnje niz Krndiju dobio vjetar orkanske jačine tijekom lipnja, a koji je pokidao većinu cvjetova. Time je i urod bio slab. Paša prikazana grafikonom je izmiješana s pašom ostalog šumskog bilja, a poslije 28.8. su i četiri prihrane.
Grafikon paše meduna sladuna 2010. kod Kutjeva
12.sladun_kutjevo_640
Umjesto zaključka
Dobivenim rezultatima motrenja ustvrditi je da je pčelarska sezona tijekom 2010. god. ispodprosječna. Ako je glavna paša ( bagrem) podbacila teško je bilo nadomjestiti prinose na drugim izvorima. Samo seleći pčelari su čestim selidbama mogli polučiti solidnije prinose, kako tražeći područja gdje je bagrem kasnije cvao pa tako i kod kestena na Banovini. Istočna Slavonija i Baranja gotovo su prošli bez bagremove paše. Gledano kroz kakvoću zajednica tijekom ljeta i mogućnosti pripremnih paša za zimovanje zaključiti je da je protekla 2010.god. bila dobra u tihim pašama.
Tehničke i tehnološke ocjene motrenja
Motrenje pčelinjih paša digitalnim automatskim vagama ima svoje nezamjenjive prednosti kod donošenja odluka o stanju i zajednicama, potrebitim intervencijama za radove u zajednicama, kao i potrebi selidbe ili prihrane zajednica. Gledano sa stajališta drugih pčelara korisnika informacija na portalu zaključiti je da su iste kvalitetnije i razlučive ako dolaze sa stacionarnih pčelinjaka. Pčelari koji ih koriste kod intenzivnijeg selećeg pčelarenja tehnološkim radnjama u zajednicama i u selidbi imaju složeniji rezultat motrenja , a koji je za drugog korisnika često nerazumljiv bez konzekventnog praćenja dnevnika motrenja, a za koji često i nemaju naviku uredno obavijestiti administratore portala. Ponekad i namjerno ili sa zakašnjenjem.
Motrenje sofisticiranom opremom uz korištenje softverskih alata za obradu podataka podrazumijeva i besprijekorno funkcioniranje sistema komunikacije koje u RH i nije na zavidnoj razini. Povremena zagušenja u prijenosu podataka, zastoji mreža, pa uz to i tehnička obučenost samih korisnika, traži stalne intervencije u sustavu motrenja. Kako ovaj posao ne obavljamo profesionalno već dragovoljno i amaterski , a ne želimo nepotrebno ometati pčelara neposrednog korisnika , jer i on nije interesno vezan na držanje vage, uzeti je rezultate u obradu s ovim činjenicama. Primjera radi, evo kako se (ne) mogu obrađivati podaci vaga :
13.sele263i_p269elar_640
Važno je zaključiti da se prikupljanjem podataka tijekom godine stvara velika količina informacija koje se mogu u odnosu na protekle godine statistički obrađivati. Baze podataka pohranjujemo za svaku godinu i njihovim sumiranjem za dulje vremensko razdoblje moguće je izvršiti još kvalitetnije analize, kao npr. pojedinačno za vrstu paše kroz 5-godišnje razdoblje.
Manje za analitiku, a više za opći dojam donosimo i jedan grafikon za cijelu godinu za dva mjerna mjesta, u Požegi i u Pakracu. Zelenom bojom su prikazane oborine pa je i ovo dokument uvjeta pčelarenja proteklog razdoblja. 'Isključili' smo 4. parametar ' relativne vlažnosti ' zraka kojeg također imamo u bazi podataka jer tada grafikon postaje nepregledan.
Godišnji grafikoni mjernih mjesta u Požegi i Pakracu za razdoblje 11.4. do 30.10.2010.god
14.poega_ukupno_640
15.pakrac_ukupno_640
Posjećenost portalu www.zlatna-dolina.hr
Analitičkim informatičkim alatima ( Google Analytics ) omogućeno je dobiti pregled posjećenosti web-portalu i pojedinosti o broju, lokaciji, 'vjernosti' posjetitelja, vremenu zadržavanja na portalu te broju posjećenih naslova. Kako sve poslove koje činimo u postupku izvođenja motrenja obnašamo bez naknade, samo je zanimanje koje pokazuju posjetitelji i jedina moralna naknada administratorima i autoru tekstova, dnevnika i snimaka koji iz Požeške doline odlaze u svijet.
Frekvencija posjećenosti pokazuje da je najveći interes tijekom svibnja pa sve do rujna, kada nas dnevno posjeti preko 200 pčelara. Ukupan broj posjetitelja je prešao 13 000 te su oni pregledali više od 112 000 stranica. Ukupno je posjeta iz 57 zemalja svijeta, najviše iz RH, zatim iz BIH, Srbije, Makedonije, Slovenije, USA,Njemačke, Austrije, Švicarske, Australije, Kine, Japana,Norveške i t.d. ili sveukupno gotovo 38 000 posjeta.
Godišnja frekvencija posjeta
16.dashboard_640
17.visitors
18.zemlje
19.world_map
20._rh_map
DK, 21.12.2010.