SVIM UDRUGAMA HPS-a
Naputak za suzbijanje Varooze
Poštovani predsjednici!
Molimo da ovaj naputak što hitnije umnožite i proslijedite svim članovima Vaše pčelarske udruge, kao i onim pčelarima koji iz bilo kojeg razloga ne žele biti članovi Vaše pčelarske udruge.
Drage pčelarke i pčelari!Unatrag godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavljuju velike gubitke pčelinjih zajednica. Primjerice, tijekom zime 2006/2007 gubici u SAD-u su iznosili oko 30 % ,a u Republici Hrvatskoj tijekom zime 2007/2008 oko 25 %. Najnoviji podaci iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u RH iznosi oko 10 milijuna eura. Nakon razgovora s mnogim pčelarima postavljena je pretpostavka o razlozima uginuća pčelinjih zajednica u RH tijekom jeseni 2007. Ona bi glasila: Varroa + „X“ s time da pod faktorom „X“ podrazumijevamo pesticide, nove načine hranidbe pčela, akumulaciju anti-varoa lijekova u vosku, smanjenu bioraznolikost, globalno zagrijavanje, stres pčela u transportu, čudnovato liječenje pčelinjih zajednica, regionalne razlike, lošu pčelarsku praksu.... Također, varou kao primarnog okidača koji uzrokuje stres ne bismo smjeli gledati izdvojeno u odnosu na pogreške u hranidbi, tehnologiji i razna otrovanja. Razumljivo da stres dovodi do aktiviranja različitih sekundarnih uzročnika (bakterije, virusi, gljivice, nozema) koji sami ne bi mogli izazvati velika uginuća, ali u stresnim uvjetima postaju kobni za pčelinju zajednicu. Stoga HPS smatra važnim da pčelare u RH podsjeti na varoa-opasnost i načine zaštite pčelinje zajednice u nadolazećim mjesecima.
Što mi znamo o Varoozi?Znamo da se do sada u svijetu koristilo preko 200 preparata protiv varoe. Znamo da kontaminiramo naše pčelinje proizvode te da je konačni uspjeh u borbi protiv varoe selekcija pčela te zajednička koncepcija borbe protiv varoe na jednom području.Što ne znamo o Varoozi?Ne znamo % otpornih pčelinjih zajednica u pčelinjaku na varou. Također ne znamo da li je varoa samo vektor u prenošenju drugih bolesti ili pravi uzrok uginuća pčelinjih zajednica. Da li je moguće uspješno suzbijati Varoozu na širem području?Suzbijanje Varooze na širem području može se uspješno provesti isključivo zajedničkim, istodobnim akcijama na svim pčelinjacima određenog kraja, dobro odabranim lijekom i njegovom pravilnom primjenom. Provedbu akcije morala bi nadzirati stručna služba.
Kada trebamo početi štititi pčelinje zajednice od varoe?U suzbijanju varooze pčelar mora provoditi proljetnu (travanj, svibanj, lipanj ), ljetnu (srpanj, kolovoz, rujan) i zimsku zaštitu (studeni, prosinac, siječanj).
Na koji način možemo utvrditi varou unutar pčelinje zajednice?Možemo je utvrditi kontrolom prirodnog dnevnog pada, otklapanjem trutovskog legla i ispiranjem pčela.
Kako provodimo kontrolu prirodnog pada varoe?Brojimo otpale varoe na podnici u periodu kroz 7 dana. 1 varoa dnevno(period legla) na podnici nam govori da u pčelinjoj zajednici ima oko 120-130 varoa. Primjerice, u 7 dana pronađemo na podnici 35 varoe. To znači da imamo prirodni dnevni pad od 5 varoa dnevno. Broj 5 pomnožimo s 120-130 varoa u stanici i dobijemo broj oko 650 varoa unutar zajednice. Taj broj varoa upućuje nas da, ovisno o pašnoj situaciji, provedemo zaštitu. Ako je unos nektara intenzivan pričekati ćemo s tretmanom odmah nakon vrcanja.
Koji je stav HPS-a o kontroli prirodnog pada varoe?HPS će potaknuti ideju da se unutar svake Županije u RH ovlasti 2-3 odgovorna pčelara koji bi provodili kontrolu prirodnog pada varoe i na vrijeme obavijestili ostale pčelare unutar svojih Županija kada treba započeti s provođenjem zaštite.
Kako provodimo otklapanje trutovskog legla? Pčelarskom vilicom. Utvrdimo odnos između otvorenih i invadiranih trutovskih kukuljica i dobiveni broj nam kazuje o %-tku invadiranih trutovskih stanica. Prema znanstvenim izvorima do 5 % invadiranosti ne treba provoditi tretman. Oko 25 % invadiranih trutovskih stanica je broj gdje moramo odmah započeti tretmanom. Hrvatski izvori za Istru i Dalmaciju upućuju na obvezu tretiranja kada se utvrdi stupanj invadiranosti od 15 %.
Što podrazumijevamo pod proljetnom zaštitom?U proljetnoj zaštiti nisu potrebna kemijska sredstva već se preporuča biološki način suzbijanja Varooze izrezivanjem trutovskog legla. Još je učinkovitije postaviti okvir građevnjak i pustiti da matica zaleže trutovsko leglo. Nakon što je leglo poklopljeno, okvir građevnjak se izvadi, saće s leglom izreže i pretopi u vosak, a okvir građevnjak ponovno stavi u košnicu. Višestrukim ponavljanjem tog postupka, može se uništiti znatan broj grinja(od 50-90%). Prikladan je za male i srednje velike pčelinjake.Također, kao biološki način suzbijanja Varooze možemo koristimo metodu formiranja novih pomoćnih zajednica(nukleusa).
Na koji način formiramo nove pomoćne zajednice(nukleuse)?Pomoćne zajednice se formiraju od 3 okvira poklopljenog legla i 2 okvira meda. Na taj način se, po znanstvenim pokazateljima, ukloni oko 35 % varoe iz osnovne zajednice. Nakon 10-ak dana takvi nukleusi se tretiraju nekom organskom kiselinom(primjerice mliječna ili oksalna), a osnovna zajednica može se i dalje rabiti u proizvodnji meda i prvi puta zaštititi od Varooze krajem kolovoza, nakon zadnjeg vrcanja.
Što podrazumijevamo pod ljetnom zaštitom?U ovom vremenskom razdoblju, osim mravlje i mliječne kiseline, mogu se primjenjivati dimna (npr. Varolik) ili kontaktna (npr. Varodal, Bayvarol strips, Gabon PA 92) sredstva za suzbijanje varooze. U zadnje vrijeme kao alternativno rješenje pčelari koriste i rothenon vrpce te sredstva na bazi timola (apiguard....). Navedena sredstva moraju se pripraviti i primijeniti prema uputama proizvođača. Voditi računa o osobnoj zaštiti.
Kada bi se trebala učiniti prva ljetna zaštita?Terenska iskustva unatrag nekoliko godina govore da se prva ljetna zaštita mora učiniti odmah nakon vrcanja kestena, ličko-velebitske livade i suncokreta. Ovisno o pašnim lokacijama, to je period između 15. – 25. SRPNJA
Kada bi se trebala učiniti druga ljetna zaštita?Druga zaštita bi se trebala učiniti odmah nakon zadnjeg vrcanja. Ovisno o pašnim lokacijama, to je period između 10. – 25. RUJNA
Zašto ne smijemo rabiti sredstva protiv varooze tijekom medenja ili prije vrcanja?Stoga što postoji velika opasnost od kontaminiranja pčelinjih proizvoda sa sredstvima protiv varooze.
MRAVLJA KISELINAKada i gdje ćemo primijeniti mravlju kiselinu?Mravlja kiselina se upotrebljava za suzbijanje varooze tijekom bezpašnog razdoblja kada su vanjske temperature zraka tijekom dana 12 – 30 °C, a pčelinja zajednica posjeduje pčelinje leglo. Primjenjiva je na malim i srednje velikim pčelinjacima. Tijekom i nakon primjene mravlje kiseline leto košnice mora biti otvoreno.
Kako ćemo primijeniti mravlju kiselinu ?Pčelari se mogu odlučiti za kratkotrajnu ili dugotrajnu primjenu mravlje kiseline.
Što podrazumijevamo pod kratkotrajnom primjenom?Mravlja kiselina primjenjuje se pomoću spužvaste krpe natopljene odgovarajućom količinom 60 – 85 % mravlje kiseline. Da bi se spriječilo početno nekontrolirano isparavanje, mravlju kiselinu je potrebno neposredno prije primjene ohladiti u zamrzivaču pri -18 °C. Razlikujemo kratkotrajno tretiranje pčelinje zajednice mravljom kiselinom odozgo (satonoše okvira gornjeg nastavka) i odozdo (podnica košnice).
Kako primjenjujemo mravlju kiselinu odozgo?Kod primjene mravlje kiseline odozgo, spužvasta krpa veličine oko 20 × 15 × 0,5 cm natopi se pomoću štrcaljke ili menzure s odgovarajućom količinom 60 %-tne mravlje kiseline i postavlja se na satonoše okvira neposredno ispod poklopne daske. Ako se pčelinja zajednica nalazi u jednom LR nastavku spužvasta krpa se natopi s 20 – 30 ml 60 %-tne mravlje kiseline, a ukoliko se pčelinja zajednica nalazi u dva LR nastavka, spužvasta krpa se natopi s 40 – 50 ml 60 %-tne mravlje kiseline. Postupak se mora provesti 2 – 3 puta tijekom 7 dana u pravilnim vremenskim razmacima, a prema potrebi postupak se može ponoviti.
Kako primjenjujemo mravlju kiselinu odozdo?Kod primjene mravlje kiseline odozdo, spužvasta krpa veličine oko 20 × 15 × 0,5 cm natopi se pomoću štrcaljke ili menzure s odgovarajućom količinom 85 %-tne mravlje kiseline i postavlja se na ladicu podnice sa žičanom mrežom koja je otporna na korozivno djelovanje mravlje kiseline. Ako se pčelinja zajednica nalazi u jednom LR nastavku, spužvasta krpa se natopi s 20 – 30 ml 85 % mravlje kiseline, a ukoliko se pčelinja zajednica nalazi u dva LR nastavka, spužvasta krpa se natopi s 40 – 50 ml 85 %-tne mravlje kiseline. Postupak se mora provesti 2 – 3 puta tijekom 7 dana u pravilnim vremenskim razmacima, a prema potrebi postupak se može ponoviti.
Kada provodimo kratkotrajnu zaštitu mravljom kiselinom s obzirom na vanjsku temperaturu?Ako je vanjska temperatura zraka tijekom dana 12 – 20 °C kratkotrajno tretiranje obavlja se tijekom dana, ako je vanjska temperatura zraka tijekom dana 20 – 25 °C kratkotrajno tretiranje obavlja se ujutro ili navečer, a ukoliko je vanjska temperatura zraka tijekom dana 25 – 30 °C kratkotrajno tretiranje obavlja se rano ujutro.
Što podrazumijevamo pod dugotrajnom primjenom mravlje kiseline?Za ovaj način primjene mravlje kiseline koriste se različiti tipovi isparivača (Nassenhaider Evaporator, Liebig-Dispenser) koji omogućuju kontrolirano isparavanje mravlje kiseline, a upotrebljavaju se prema uputi proizvođača. Dnevna temperatura zraka mora biti 15 – 30 °C. Isparivači omogućuju kontinuirano održavanje odgovarajuće koncentracije mravlje kiseline u košnici. Dugotrajno tretiranje umanjuje troškove rada, isparavanje je kontrolirano i dugotrajno te se dulje održava djelotvorna koncentracija mravlje kiseline u košnici.
Što je to Nassenheider evaporator i kako ga koristimo u primjeni mravlje kiseline?Sastoji se od graduiranog spremnika mravlje kiseline zapremnine 180 ml i 2 različite veličine jednokratnih fitilja. Prije upotrebe ovaj isparivač je potrebno pričvrstiti za prazan okvir. Spremnik je potrebno napuniti s 60 %-tnom mraljvom kiselinom. Isparivač se postavlja u košnicu na način da se između okvira s pčelinjim leglom i isparivača nalazi okvir s peludom i medom. Ukoliko pčelinja zajednica zaposjeda dva LR nastavka, potrebno je u svaki LR nastavak staviti jedan isparivač tako da budu na suprotnim stranama nastavaka. Preporučuju se dva tretiranja tijekom 10 do 14 dana.. Prvih nekoliko dana, potrebno je kontrolirati intenzitet isparavanja mravlje kiseline. Intenzitet isparavanja tijekom srpnja i kolovoza treba biti 10 – 20 ml dnevno. Intenzitet isparavanja se regulira promjenom veličine fitilja.
MLIJEČNA KISELINAKada ćemo rabiti mliječnu kiselinu protiv Varooze?Mliječnu kiselinu rabimo kod novih formiranih pomoćnih zajednica (nukleusa) u kojima još nema poklopljenog legla.
Koji postotak otopine mliječne kiseline koristimo?Koristimo 15 % otopinu mliječne kiseline.
Kako primjenjujemo mliječnu kiselinu?Primjenjujemo je dvokratno metodom magljenja(sprejanje) unutar nekoliko dana. Najveća doza je 8 ml po strani zaposjednutog saća s pčelama.
OKSALNA KISELINAHPS ne preporuča uporabu oksalne kiseline u ljetnim mjesecima kod proizvodnih zajednica. Izuzetak su tek formirani nukleusi u proljetnoj zaštiti ili prirodni rojevi. Međutim, HPS snažno podupire primjenu oksalne kiseline tijekom jesensko-zimske zaštite pčelinjih zajednica (period bez legla).
AMITRAZŠto je Varolik otopina?Varolik je otopina koja se primjenjuje dimljenjem pomoću samogorivih dimnih listića. Djelatna tvar je amitraz.
Kako se primjenjuje varolik?Varolik se primjenjuje 3 puta u razmaku od 7 dana. Kada se primjenjuje varolik?Tretiranje se provodi predvečer kada su sve pčele u košnici, a vanjska temperatura nije niža od 10 °C. Neposredno prije dimljenja potrebno je pripremiti košnicu. Sa svake njezine strane izvadi se po 1 okvir. Ostali okviri se razmaknu, a u sredini se ostavi slobodan prostor za umetanje praznog okvira s tinjajućim samogorivim dimnim listićem.
Koja količina otopine varolika se primjenjuje po pčelinjoj zajednici? Za pčelinje zajednice koje zaposjedaju 1 LR nastavak, potrebne su 2 kapi pripravka, a za pčelinje zajednice koje zaposjedaju 2 LR nastavka, potrebne su 4 kapi pripravka. Listić natopljen pripravkom, žicom se pričvrsti da okomito visi na praznom okviru u košnici. Donji kraj listića zapali se i odmah ugasi, tako da tinja. Okvir s dimnim listićem stavi se na prethodno pripremljeno mjesto u košnici. Prilikom tinjanja listića otvor na letu se suzi tijekom jednog sata. Jedan sat nakon završenog dimljenja provjeri se da li je listić sagorio. Ako nije, treba ga ponovno zapaliti ili upotrijebiti novi.
Da li je postoji uređaj za upuhivanje amitraza u košnicu?Postoji i može se nabaviti u pčelarskim dućanima. Slijediti upute o primjeni od strane proizvođača.OPREZ:
Najnoviji znanstveni podaci ukazuju da je amitraz djelotvoransvega 60 %.
Amitraz i njegovi razgradni produkti su veoma otrovni. Nije dozvoljen u
zemljama EU.
VARODAL, BAYVAROL I GABONŠto su Varodal, Bayvarol i Gabon? To su kontaktna sredstva za suzbijanje varooze koja imaju sličan mehanizam djelovanja i način primjene, a razlika je u aktivnoj tvari koju sadržavaju. Varodal je akaricidna drvena vrpca natopljena amitrazom, Bayvarol je PVC-vrpca impregnirana flumetrinom, a Gabon je vrpca izrađena od smjese polimera i impregnirana akrinatrinom.
Gdje je potrebno staviti navedene vrpce u košnici?Vrpce je potrebno staviti u malo razmaknute ulice između granične crte legla i vijenca peludi (primjerice 2. do 3. i 8. do 9. ulica).
Koliko vrpci je potrebno staviti po pčelinjoj zajednici?Pčelinje zajednice koje zaposjedaju 1 LR nastavak potrebne su 2 Varodal ili 2 Gabon ili 4 Bayvarol vrpce, a za pčelinje zajednice koje zaposjedaju 2 LR nastavka, potrebne su 4 Varodal ili 4 Gabon vrpce ili 8 Bayvarol traka.
Koliko dugo se vrpce ostavljaju u košnici?Varodal i Gabon vrpce ostavljaju se u košnici 4 tjedna, a Bayvarol vrpce najmanje 4 do najviše 8 tjedana. Poslije toga akaricidne vrpce se vade iz košnice i zapale. Pri rukovanju vrpcama, potrebno je imati zaštitne rukavice.
Da li se već upotrijebljene akaricidne vrpce smiju upotrijebiti više puta?Ne, ne smiju jer više nisu učinkovite u suzbijanju Varooze.
Da li smijemo držati akaricidne vrpce kraće ili dulje od predviđenog vremena od strane proizvođača?Ne, trebamo se držati točnih uputa proizvođača jer ćemo uzrokovati slabiju učinkovitost aktivne tvari i razvoj otpornosti varoe na akaricide.
ROTHENON Što je Rothenon i kako se upotrebljava ?Rothenon je kontaktni akaricid. Dolazi na tržište u obliku kartonske vrpce. Pčelari ga koriste unatrag 6-7 godina. To je pripravak koji treba nakon proizvodnje što prije uporabiti(kroz 3-5 dana). Nije registriran u RH.
Koliko vrpci Rothenona treba staviti po pčelinjoj zajednici?Stavlja se 1 vrpca, po uputama proizvođača, između okvira s leglom.
TIMOLKoja sredstva na bazi timola se koriste u suzbijanju Varooze?Koristi se Apiguard, ApilifeVAR i Thimovar. Slijediti upute proizvođača.
Da li je Varooza jedini uzrok uginuća pčelinjih zajednica?Ne. Često pčelari provedu pravovremenu i pravovaljanu zaštitu protiv Varooze, a uginuća ipak budu prisutna.
Koji su još, osim Varooze, uzroci uginuća pčelinjih zajednica tijekom jeseni i zime?Najčešće uzrok je loša pčelarska praksa.
LOŠA PČELARSKA PRAKSA
Što podrazumijevamo pod lošom pčelarskom praksom?Možemo je definirati kao praksu koju bi pod svaku cijenu trebalo izbjegavati u praktičnom pčelarenju. Nastaje kao posljedica neznanja, pretjerane samouvjerenosti ili pak zbog nedostatne ljudske logistike, odnosno premalo vremena.Primjerice:
proširivanje pčelinjih zajednica u srpnju i kolovozu s prisilnim matičnjacima
sav med se u jesen izvrca
slabe pričuve meda za zimnicu
pretjerana “štedljivost” u svezi ishrane
ne slijede se upute proizvođača lijekova
često se prava istina uginuća prikriva
neredovita zamjena matice
ulazak u zimu sa zajednicama za koje znamo da nemaju šansu preživjeti......
Martin Kranjec, predsjednik HPS-a