PČELARI ZA INTERREG

Sutra, 29. studenog nastavljaju se po 7. puta sastanci pčelara regije na okruglom stolu organiziranom u Slav.Brodu u povodu Katarinskog sajma.

PS 1.12.2008.: Sastanak je održan u proširenom sastavu s virovitičkim pčelarima i u odličnoj organizaciji Brođana. Nakon 5 sati priče ipak postignut mali pomak dalje u osmnišljavanju ideja, a nastavak slijedi sredinom prosinca u Vinkovcima. Sve ideje koje nam dostave zainteresirane udruge 'priljepiti' ćemo na ovaj portal.

Kako smo i inicirali ovo okupljanje već tijekom protekle zime donosimo i na ovom portalu Iskaz interesa kao i projektne ideje naše udruge:

Slijedom odžanih sastanka predstavnika pčelarskih udruga iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, te sukcesivnim uključivanjem predstavnika pčelara iz BIH i Vojvodine pokazan je izuzetan interes za izradbu jedinstvenog regionalnog projekta za predpristupne fondove, posebice kohezijske fondove međuregionalne i transnacionalne suradnje sa susjedima u regiji.

1. Pozadina projekta

Intenzivni tranzicijski procesi, privatizacija gospodarstva i istovremena globalizacija hrvatskog i europskog tržišta roba i usluga ,uticali su na stanje i dalji razvoj i opstanak pčelarstva kao vrlo osjetljive i zahtjevne djelatnosti. Tržište EU je veliki uvoznik meda ponajviše iz J. Amerike i Kine i najveći broj zemalja uvoznici su meda s globalnog tržišta. Hrvatska proizvodi godišnje do 5500 t meda, od čega joj je za vlastite potrebe pučanstva i industrije potrebito oko 2000 t. Proteklih godina je tržišne viškove prodavala putem izvoznika uglavnom na europsko tržište, ali gotovo svu količinu kao poluproizvod u bačvama. Samo neznatni dio, manje od 5% prodavan je u europskim zemljama s hrvatskim podrijetlom i oznakama. Od 2005. god. izvozne cijene su pod uticajem jeftinog meda s drugih kontinenata dostigle tek trećinu dosadašnjih što ugrožava egzistenciju hrvatskih pčelara. Istovremeno, pod istim okolnostima, nacionalne pčelarke politike europskih zemalja zaštićuju funcioniranje vlastitog pčelarstva od trgovačkih špekulacija, gradeći rejting uvođenjem originalnih regionalnih zemljopisnih označja. Deklaracija Europske komisije br. 110/2001 u područje prometa europskog meda uvela je, kao glavni uvjet, poštivanje peludne analize kao dokaz sortnosti i izvornosti pojedinih vrsta meda. Hrvatsko pčelarstvo sadržano je od prosječno 12 000 pčelara koji uzgajaju do 220 000 pčelinjih društava. Tek 25-30% pčelara za sada posjeduje relevantan broj od 250 ili više pčelinjih društava i isti je u porastu.Udruženi u 124 pčelarske udruge,a udruge u dvije manje i jednu najveću asocijaciju - Hrvatski pčelarski savez. HPS funkcionira na delegatskoj razini i nema dovoljnu vlastitu stručnu, tehničku i administrativnu podršku udrugama. Zato su one oslonjene na direktni odnos sa svojim lokalnim zajednicama pa stručnu-tehničku suradnu ostvaruju u suradnji s obrazovnim institucijama: Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Osijeku te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. U Republici Hrvatskoj nije ustanovljen niti jedan pčelarski institut i nema izgleda da se ustanovi. Znanstvenici postojećih fakulteta i Veterinarski institut uključeni su u europske projekte iz područja pčelarstva, od kojih se nekoliko izvršava i na području naše zemlje.Nacionalna selekcijska služba pokriva područje pčelarskog genetskog uzgoja autohtone sive europske pčele (Apis mellifera carnica). Hrvatskom veterinarskom legislativom usklađeni su postupci prevencije i kontrole sukladno europskim propisima, osobito važnim odlukama EC komisije 1398/2003 . Zakonima iz područja hrane regulirani su normativi i postupci kontrole rezidua pesticida, antibiotika, radioaktivnosti, kao i načini označavanja pčelinjih proizvoda. Hrvatska veterinarska carinska kontrola djelatno je ustrojena glede kontrole prometa, ali će se pristupom u EU i ovi uvjeti promijeniti.Kao članica WTO-a u Hrvatskoj se odvija promet medom sukladno sporazumu. Uvozi se samo neznatna količina 30-40 t , što je slijed međudržavnih ugovora (Slovenija) ili licencirane proizvodnje slastica na bazi određenih vrsta meda (Jamaica).

Pčelarstvo Slavonije i Baranje najvažnije je pčelarsko područje u RH. Gledano povjesno, u ovim je prostorima i nastala prva pčelarska asocijacija već krajem 19. stoljeća tzv. Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo (Osijek, 1881.) sa svojim podružnicama po cijeloj Slavoniji i Baranji. U zemljama EU pčelarstvo je značajno poticano putem regionalnih i nacionalnih programa, posebice u području permanentne edukacije pčelara, znanstvene podrške i djelatnog uključenja stručnih institucija veterinarske i sanitarne podrške. Pomoć u direktnom poticanju pčelara pojedinca je gotovo zanemariva. To je i glavnim razlogom promjena koje imaju nastati sudjelovanjem pčelarskih udruga u projektiranju onih ciljeva koji će im približno izjednačiti uvjete sa susjedima.Za RH je istovreneno vrlo teško učiniti cjelovit program kojim bi se izvršila nivelacija uvjeta privređivanja u pčelarstvu. Gledano po regijama, u zapadnom dijelu zemlje i uz turističko jadransko područje postoje potpuno različiti i povoljniji uvjeti za funkcioniranje pčelarstva, a što je posljedica veće naseljenosti ili turističke migracije pučanstva. To je i jedan od glavnih razloga za pronalaženje rješenja. Krajem 2007.god. izrađeni su ugovori s EU o predpristupne pomoći u prekograničnoj suradnji s državama koje graniče sa Slavonijom i Baranjom. To su zemlje Mađarska, Srbija i Bosna i Hercegovina. Sve županije iz kojih dolazi ovaj iskaz interesa predviđene su za korišćenje ovih sredstava. Promjena je nastala tijekom proljeća 2008. ustanovljenjem tzv. statističkih područja pa je praktično cijela središnja Hrvastska, uključivo sisačko-moslavačka i virovitičko-podravska regija uključena u ove moguće izvore.

Namjena i cilj ovih sredstava je stvaranje dinamičnog prekograničnog područja s intenzivnom interakcijom dionika u razvoju kako bi ostvarili zajednički definirane ciljeve i program traje do 2013.g.Područja interesa programa su održivi razvoj i razvoj turizma, razvoj gospodarske suradnje i zajedničkih ljudskih kapaciteta i tehničke pomoći.Programima se potiće kreiranje prekograničnih mreža i partnerstava i razvoj zajedničkih prekograničnih djelatnosti sa svrhom oživljavanja privrede, zaštita prirode i okoliša i povećanje socijalne kohezije programskog područja. Nacionalne institucije za provođenje ovih programa u zemljama regije su uglavnom definirane ili je imenovanje upravnih tijela, direkcija i odbora u tijeku. U Hrvatskoj je nakon izbora 2007. stovreno i ministarstvo za upravljanje ovom problematikom, a to je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje je preuzelo nadležnost od Ministarstva turizma i europskih integracija.

2. Uvjeti za iskaz interesa

U regiji je tijekom 2007. god. formirana koordinacija županijskih agencija za razvoj, čime je stvorena pretpostavka da se može djelatno i izrađivati svaki projekt od interesa za cijelu regiju. Njihova dosadašnja iskustva i kadrovska educiranost garancija su da se izradba i provođenje može uspješno i izvesti.Pčelarske udruge u županijama i njihovi koordinacijski savezi imaju kod donošenja ovakovih programa vrlo važnu ulogu kod davanja svih onih specifičnih informacija kojima se agencijama olakšava izradba projekata. Za provođenje zajedničkih regionalnih pčelarskih projekata uputno je formirati i pripadajuće koordinacijsko strukovno tijelo sastavljeno od predstavnika udruga, inastitucija i ostalih partnera.

3. Područje interesa Primarno gledano ovaj program može sadržavati i nekoliko mjera o kojima će se suglasiti tijekom donošenja i tijekom SWOT analize. Za ovu fazu razgovora, a nakon 7 održanih sastanaka dajemo slijedeće moguće teme:

3.1. Služba motrenja medenja

Službom motrenja medenja postiže se djelatna pomoć u tehnologiji pčelarenja, a kojom pčelar na suvremen način dobiva informacije o fenofazama cvatnje i medonošenja. Uz korišćenje digitalnih vaga i suvremenom komunikacijom potataka s vage rasprostanjenih u regiji osigurava se najbolja učinkovitost na pčelinjacima, kako stacioniranim tako i selećim pčelarima. Tehnološkim radnjama na pčelinjaku će se slijedom dobivenih informacija značajno smanjiti mogućnost učešća loših efekata pčelarenja, osigurati nadalje sortnost pčelinje paše ,ali i procijeniti obvezu intervencije u pčelinjoj zajednici. Putem SMS poruka i web-sučelja, u sredstvima priopčavanja i sl. Dostupnost informacije postaviti transparentno i stručno. Pčelarima na pokretnim pčelinjacima ove informacije smanjuju rizik i osiguravaju optimiziranje troškova preseljanja.U fazi je izvođenje hrvatskog Pravilnika o pašnim uvjetima i katastru paša pa je ova služba i logičan slijed, posebice u budućim otvorenim granicama. Za kvalitetnu informaciju o pašnim uvjetima potrebito je zasigurno postaviti minimalno po 5 pčelarskih digitalnih vaga na svakom području pčelarske udruge. Centralizirano prikupljanje podataka i disperziju u medije treba optimalno predložiti tijekom izradbe programa.

Kao pilot program kofinanciran sredstvima CARDS-a već provodi Pčelarska udruga „Zlatna dolina“ iz Požege tijekom 2008.god.

3.2. Laboratorij za kontrolu kakvoće meda i pčelinjih proizvoda Direktive EU o praćenju kakvoće prirodnog meda zahtjevaju od pčelara posebice pozorno tehnološko umijeće i njegovu kontrolu u proizvodu, a koja se radi na 12 osnovnih kemijsko-fizikalnih pretraga. Uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji sukcesivno se provodi u nekim od postojećih laboratorija, a koji su pretežito u državnim institucijama, kao npr. zavodima za javno zdravstvo ili veterinarskim institutima i fakultetima. Pojedini poslovni subjekti imaju svoje priručne laboratorije za kontrolu u procesu.

Ovo sve stvara potrebu uspostavljanja specijalizirane laboratorijske službe koja će svakom pčelaru, ali i kupcu njegovih proizvodam, garantirati istinitost podataka i adaptibilnost korišćenja istih prema EU normama. Modeli koji su izvršeni u nekim susjednim zemljama nude nam se kao mogući i za ovu regiju.Sastoje se od uspostavljanja specijalističkog usmjerenja laboranata i opreme čime se postiže visoka učinkovitost i kvaliteta pretrage. Time je i financijsko-troškovna učinkovitost postavljena na minimum. Pored toga u proračunu programa predviđa se i niska cijena pretrage, a koja je za svakog korisnika (pčelara) besplatna. Moguć scenarij je da su dvije osobe kao izvršitelji laboratoriskih pretraga dostatne za cijelu regiju.Uz to, još veća učinkovitost i specijaliziranost za peludnu analizu se može postići kroz već nabavljenu laboratorijsku opremu Pčelarske udruge „Zlatna dolina“ u Požegi.

3.3. Zdravstveno-veterinarska podrška pčelarima regije

Sadašnja veterinarska podrška inicirana je na obvezama državnih upravnih tijela u obliku godišnjih „naredbi“, a izvršitelji su licencirani veterinarski stručnjaci u privatnim veterinarskim stanicama koncesijom vezanim s ministarstvom. Učinci su nedjelotvorni ili vrlo mali, poglavito stoga što ih obavljaju nespecijalizirani veterinari i što je sav trošak zaštite dužan naknaditi sam pčelar. Ovim se krugom doslovno ne postiže nikakvo poboljšanje već upravo suprotno. Većina bolesti pčelinjaka i pčela je direktna šteta pčelaru (varooza i nozemoza) i njegovim susjedima pčelarima putem prijenosa uzročnika na drugi pčelinjak. Nove bolesti, odnosno nametnici na pčelama, a koje su predmetom propisane veterinarske zaštite su etinioza i tropleoza. One na sreću i nisu zabilježene još u našim krajevima.No, bolest uzrokovana bakterijom Bacillus larvć ima neosporno najvažnije mjesto u svim nacionalnim pčelarstvima, a zbog načina suzbijanja antibioticima. Nazočenje antibiotika u hrani najstrože je zabranjeno u hrani (EU i HR regulativa). Utvrđivanjem nazočenja antibiotika u medu može se nanijeti najveća šteta svakom nacionalnom pčelarstvu jer se promet takovim medom ograničava samo za industijske namjene. Kako je ovu bolest isplativije spriječiti nego laboratorijski dokazivati u medu (skupa pretraga!) većina zapadnih zemalja poklanja veću pozornost preventivnom utvrđivanju nazočenja bakterije tijekom zimskog perioda na pčelinjaku.

Tehnologija je već dobro poznata i što je važno, lako primjenjiva i jeftina, a primjenjuju je već niz godina neke susjedne zemlje, i to uz programe financirane iz EU fondova.Sadržaj projekta sastoji se od implementacije ove metode za sve pčelinjake u regiji. Rezultat toga bi bio djelatno i progresivno smanjivanje broja uzročnika spora bakterije u cijeloj regiji, a time i onemogućavanja širenja među pčelinjacima.

Početak izvođenja projekta sastojao bi se u podizanju opće educiranosti pčelara i veterinara, a nastavio preventivnim ispitivanjem zimskog otpada s podnice košnice. Pretraga bi bila besplatna za svakog korisnika, a laboratorijska obrada centalizirana i učinkovita. Za sada se kao logičan slijed nameće sudjelovanje Veterinarskog instituta u Vinkovcima kao partnerom u provođenju ove regionalne aktivnosti.

Svaka udruga i partner treba izraditi prema svojoj Agenciji za razvoj (ili Uredu za europske integracije) tzv. Iskaz interesa u kojima će i doraditi nove ideje.

U Požegi, 10.veljače,2008. , Krakar

Dopunjeno 28.studenog, 2008. i prezentirano u Slav.Brodu na Okruglom stolu o izradbi zajedničkog projekta za regiju.

U Sl.Brodu, dana 29.11.2008.

dosadašnja iskustva

Udruga Zlatna dolina iz Požege, u proteklih nekoliko godina uložila je znatne napore u uvođenje novih tehnologija u pčelarenju. U svojstvu tehnološkog predvodnika na ovim prostorima, uspješno je implementiran sustav praćenja (monitoringa) medenja. Praćenje medenja izuzetno je važno za kvalitetno praćenje pčelinjih paša, te kao pomoć i selećim i stacionarnim pčelarima u tehnologiji optimalnog korišćenja pašnih resursa i zaštiti pčela. Od 1992.god. organizirano se prati fenofaza medenja putem amalognih vaga.Sadašnja tehnološka infrastruktura koja se sastoji od 20 GSM digitalnih vaga, pripadajućeg softvera i serverskih komponenti, u potpunosti je financirana iz pretpristupnog fonda Cards 2004. Preostali dio financiran je vlastitim sredstvima Udruge, a odnosi se na izradu web sjedišta www.zlatna-dolina.hr, te izradu softvera za objavu podataka monitoringa koji je intelektualno vlasništvo Udruge.Udruga je u završnoj fazi testiranja nabavljene opreme, a svakodnevno svježi podaci i analitika mogu se pogledati na našoj web stranici. Obzirom na inicijalne probleme u instalaciji, dobavi i konfiguraciji opreme potrebne za monitoring, možemo zaključiti da smo stekli potrebna znanja i da imamo ljudske i tehnološke resurse za povećanje opsega monitoringa.

prijedlog

Udruga Zlatna dolina predlaže izgradnju sustava praćenja medenja, temeljenog na do sada korištenoj i provjerenoj tehnologiji, a koja će biti u mogućnosti odgovoriti na zahtjeve pčelara u regiji, ponajprije proširenjem postojećih mjesta motrenja te pružanjem tehničkog suporta na terenu.. Pri tome, Udruga bi u mogućem zajedničkom projektu oformila Centar za motrenje medenja, te na taj način postala servis pčelarima u regiji. Projektom se treba obuhvatiti povećanje instrumenata mjerenja, komunikacijski troškovi, troškovi terenske pomoći kod korišćenja sofisticirane opreme te troškove održavanja sustava. U suradnji sa svim udrugama regije odrediti potrebit broj mjernih točaka i definirati ih trajno, uklopivši ih u katastar pčelinjih paša..

dosadašnja iskustva

Projektom u okviru CARDS 2004 pretpristupnog fonda, Udruga pčelara Zlatna dolina završila je prvu fazu izrade laboratorija za peludnu analizu. Dobivenom opremom ostvarena je pretpostavka za peludnu laboratorijsku analizu, te napravljena inicijalna konfiguracija opreme. Pri izradi projekta nesmotrenošću Agencije za ugovaranje Ministarstva financija RH nije omogućen onaj dio projekta koji je imao za cilj edukaciju u referentnom institutu EU . Obukom u RH je omogućen rad na opremi i prikupljena je početna baza snimaka referentnih nativnih preparata. Po prvi puta u RH je omogućeno digitalno snimanje peludnog sastava meda, a kao prilogom utvrđivanja sortnosti ili pronalaženju markera za zemljopisnu izvornost. Obzirom na činjenicu da je Udruga i tako u postupku edukacije u prestižnom europskom laboratoriju u Celle-u vlastitog stručnog osoblja koji će raditi peludnu analizu meda, te akreditiranjem u RH po EU normama , slijedećim prijedlogom samo dovršavamo započeto..

prijedlog

Udruga Zlatna dolina kao projekt od zajedničke važnosti predlaže završetak radova na uređenju laboratorija za peludnu analizu, temeljenu na već postojećoj opremi koju imamo u posjedu. Obzirom na kapacitet navedenog laboratorija, možemo ga predložiti i kao referentni laboratorij za peludnu analizu u okviru regije, ponajprije za svakodnevno uzorkovanje i dokazivanje sortnosti medova koji se pripremaju za promet. Pri tome predlažemo omogućiti kroz projekt besplatnu i kvalitetnu peludnu analizu za svakog pčelara u slijedećih nekoliko godina. Uz to, kao servis znanstvenim institucijama, akreditacijskim tijelima i u postupku inspiciranja, otvoraju se daljnje mogućnosti za pokretanjem postupka registracije geografskog porijekla meda.