Na poziv županijske podružnice HZPSS održali smo dana 6. travnja 2012.god. edukativno predavanje za poljoprivrednike pod naslovom ' Pčele i suvremeni agrar'. Uz prezentaciju o dodatnoj zaštiti protiv prosipanja pesticida kojim je zaštićeno sjeme, a koju je pripremio djelatnik ove službe g. Ivica Prpić, dipl.ing. ovo je zapravo početak jednog procesa kojeg moraju tek početi provoditi i institucije sustava, pojedinci i udruge u postizanju održivih odnosa kod primjene pesticida.
Kako će intenzivnija primjena preparata za zaštitu bilja tek sada nastupiti, bilo da se radi o sjetvi kukuruza, soje,zaštiti uljane repice i suncokreta, ali i voćnjaka i vinograda, dobro je upozoriti na štetnost koja se postiže nepravilnom primjenom i u nepovoljnim dnevnim uvjetima.
U protekloj godini požeški su pčelari imali evidentiranih većih trovanja pčela u 2 slučaja, i to u oba slučaja za vrijeme cvatnje repice. Nije isključena mogućnost da se radilo i o trovanjima s polja kukuruza u nicanju. Treći slučaj većih gubitaka je uz gradsko odlagalište smeća, ali to su tek neutvrđene slutnje.
Poljoprivrednici imaju svoje obveze glede Pravilnika o uputama kojih se proizvođači imaju pridržavati kod sredstava za zaštitu bilja provodeći Načela dobre poljoprivredne prakse (2009.). No da li je to uvijek tako?
Sve su češće žestoke i burne javne reakcije hrvatskih pčelara na pojave trovanja pčela. Do sada i nismo imali izgrađen sustav praćenja pa je za pozdraviti reakciju novog ministra poljoprivrede g. Jakovine da imenuje stručni savjet za praćenje i ovih događanja u pčelarstvu. Nadamo se da je ovim stvorena prva pretpostavka budućoj selekciji i konačnoj zabrani uporabe nekih aktivnih materija koje su već zabranjene u Europi ( Francuska, Njemačka, Austrija, Mađarska i Slovenija).
Kroz prezentaciju je prikazan popis tzv. neonikotinoida koji se nalaze kao aktivne materije u 20-tak pesticida, a koje proizvode gotovo sve svjetske fitofarmakološke industrije i imaju odobrenja korišćenja i u RH. Njihova je djelotvornost u odnosu na ranija konvencionalna sredstva i do 7300 puta veća. Ovaj problem zasigurno neće riješiti sami poljoprivrednici i njihovo pridržavanje 'dobroj praksi' jer će ih i dalje koristiti zajedno sa sjemenskim materijalom iz naših instituta. Jasno je na komu je utvrditi činjenice i poduzeti ono što su učinile druge države EU.
Što je učiniti pčelaru da smanji mogućnost da njegove pčele ne posjećuju rosu s polja kukuruza, posebno u ovoj izuzetno sušnoj godini. I ne samo stacionirani pčelari već i oni koji prevoze pčele, moraju učiniti sve da osiguraju dovoljan broj higijenskih pojilica u neposrednoj blizini pčelinjaka te dresurom pčele što prije priviknuti na njih.
Poljoprivrednike smo pak upozorili da uz poljske puteve ili vodotoke ne izbacuju viškove i ostatke insekticida ili vrše pranje rezervoara.
Naglasili smo i bolju međusobnu informiranost i potrebu dojave, kako u slučajevima uporabe sredstava opasnih za pčele, tako i obavješćivanje pčelara prilikom preseljenja. Službene osobe koje za seleće pčelare usklađuju raspored pčelinjaka su u Požeškoj kotlini 3 povjerenika pa smo istakli njihova imena i kontakt telefone.
Jednako tako, obavijesti se mogu brzo objaviti i slanjem SMS poruke povjereniku ili administratorima ovog portala te E- mailom na