Mrežasta stjenica u paukovoj mreži, Photo by D.Krakar
Teško mi je bilo odabrati fotku kojom 'ukrasiti' rujan mjesec. Od mnogih zala u ovoj sezoni odabrao sam najozbiljnije. Opet o mrežastoj stjenici. Više ćete čitati u slijedećoj 'Hrvatskoj pčeli', a do tada samo kratko. Ovih dana već svatko doživljava invaziju ovog stranog štetnika koji se šepuri zrakom tražeći novu žrtvu za iduću godinu, sada kada je iscrpio sokove hrastova, dosadan 'kao stjenica' namjeri se i na čovjeka, a snimljen je na lipi, kestenu, kupinama, malinama, trešnji, javoru, bagremu, jabukama i ružama. Označio sam ga kao glavni razlog zašto nemamo meduna hrasta sladuna već drugu godinu za redom. Ove na fotki su završile na svom prvom prirodnom neprijatelju – na paučini. A dok su još tu kupe ih po zraku cijeli dan lastavice.
Osim slijedećih događanja oko ocjenjivanja meda za dane 'Plodova jeseni' ne treba zaboraviti na pčelce. Pčelari koji su već izvadili VMS produženog djelovanja ne smiju i ne mogu mirno čekati zimsko tretiranje kiselinom. Varoe je još kao u priči osobito u zajednicama s lanjskom maticom. Kod novih zajednica ili onih izrojenih krajem svibnja stanje je bolje. Kod prvih je u testu palo danas 40 do 140 kom varoe nakon 24 sata, kod drugih je stanje podnošljivo sa 4 do 15 varoa. Kod mene su na pčelinjaku 3 sredstva s produljenim djelovanjem tek 3 tjedna i već bi bilo dobro premjestiti trakice bliže leglu koje je sada već na 3 – 4 okvira. Svakog je podjednako djelovanje koje provjeravam svakih 5 dana. Bude li topla jesen tako će biti sve do Martinja. Kratko rečeno, testirajte stanje varoe pa donesite vlastiti sud o problemu varoe. Provjerite imate li tihe grabeži ili kako to već pčelari zovu!? Obilazite pčelinjak redovito i s pažnjom provjerite ima li 'nedozvoljenog prometa' pčela kroz pukotine na opremi. Začepite moguće prolaze i izvan leta na koja su već stavljeni češljevi.
Krakar Davorin