Kako kroz izlaganje i razgovor za prezentacije održane 19.travnja 2008. god. u sklopu priredbi kaptolske udruge vinogradara i voćara VINOKAP 2008., tako i tijekom druženja sa slovenskim kolegama, doznali smo prirodu i tijek donošenja njihovih državnih propisa u području agrara.
Generalno, EU ima precizne sustave raspodjele poticajnih sredstava koje svaka članica mora i poštivati. Ukupna suma poticaja raspodjeljuje se na zemlje članice temeljem udjela koji pojedina zemlja i sudjeluje u pojedinoj poljoprivrednoj grani. No kako se taj novac i dijeli unutar jedne zemlje pravo je svake države članice da donese pravilnike.
U izradbi ovih pravilnika ravnopravno sudjeluju stručne službe ministarstva, ali i sami poljoprivredni proizvođači organizirani u Poljoprivrednu komoru. U ovoj se komori raspodjeljuju strukovne sekcije i imenuju članovi za sudjelovanje u izradbi pravilnika. Niti jedan državni propis ne može biti donesen u Parlamentu dok svoju suglasnost nije dala ova komora. Dakle, ovim se značajno izbjegava politiziranje i politikanstvo, jer je moto slovenskog 'seljaka' "da se pravilnici donose zbog njih, a ne zbog administracije i inspektora".
Predstavljanjem sustava poticanja stekao se vrlo transparentan način premiranja, gdje svaki pojedinac može i sam izračunati kojem će se 'cjeniku' priključiti, za koju će se granu agrara odlučiti, ali i biti spreman da su svi podaci o njegovim premijama dostupni na internetu i mogu se kontrolirati na svim razinama. Mi bi rekli - kraj sive ekonomije.
Tako se kod vinogradara npr. premira se i zbrajaju se premije: za podizanje i obnovu vinograda, uzgoj autohtone loze, proizvodnju vrhunskih vina, uz dodatak na uvjete u nizini, brdskim i planinskim područjima, dodatak na organsku proizvodnju, dodatak na mehnizaciju,dodatak za zatravnjivanje,dodatak protiv zakorovljenja površine, dodatak za ruralnu proizvodnju i bavljenje agroturizmom, dodaci za promocije i manifestacije, dodatak za integralno gospodarstvo, dodatak za obavezno trajno školovanje u sustavu dobre gospodarske prakse, dodatak za evidencije ( vidi kako se tamo pravi katastar ! op.aut.), dodatak za kontrolu kakvoće i certificiranje, još jedan dodatak za strmine, .....
Najveću griješku koju može učiniti jedna grana je snižavanje cijena primarnih proizvoda jer se cijena kasnije može podizati samo po koji cent nakon mnogo zajedničkog truda.
Pa što će im onda političari? Jednostavno, oni moraju osigurati 20% poticaja iz proračuna lokalne zajednice. Ostalih 80% dolazi iz europskih izvora.
Zanimljiva je i cijena kapitala za agrar u susjednoj Deželi. Kamata se uglavnom kreće od 2 - 4% . Moguće razlike 'pokriva' lokalna samouprava i sredstava je dovoljno za sve projekte.
Uloži li poljoprivrednik svoja vlastita sredstva u projekat ( ne sredstva banaka ), povrat mu se osigurava iz IPA sredstava po završetku projekta.
I ponovo su nam kolege Slovenci rekli : 'ne verujte politikima '. Stvarajte svoju jaku i stručnu komoru, a neprofesionalni dio saveza i raznih udruga, zaboravite s njihovom nemoći.
DK