ZAGREBAČKI PČELARI U POŽEŠTINI

ZAGREBAČKI PČELARI U POŽEŠTINI

Posjet zagrebačkih pčelara

Na zahtjev pčelara HUP Pčelinjak da im organiziramo posjet Požeštini to smo i učinili dana 26.listopada kada je autobus pčelarki i pčelara ove udruge i udruge 'Propolis' posjetilo Požegu. U 'gustom' sadržaju boravka predvidjeli smo obilazak gradske jezgre uz pratnju ovlaštenog turističkog vodiča. Zatim smo posjetili možda i našeg najuzornijeg pčelara g. Danka Egnera na njegovom pčelinjaku iznad Gradišta. Uz nazočenje i predsjednika udruge g. Tomislava Prpića, prof. dr. Roberta Idlbeka, g. Brace Hore slijedila je bogata pčelarska priča.

Mnogi posjetitelji su, reklo bi se, ostali začuđeni kvalitetom tehnologije pčelarenja koju provodi naš Danko sa svojom obitelji na preko 200 košnica gdje je sve znalački uređeno, ali se i puno radi, od tehnologije razvoja zajednica, njege protiv varoe, vlastitog uzgoja novih matica, održavanju zdravstvenog stanja do uzimljavanja i evidencija svake košnice.

Ovaj dio Slavonije više od polovine Zagrepčana posjetilo je tek prvi puta. Divili su se ljepotama obronaka Krndije i okolnih gora Zlatne doline mijenjajući očekivane prizore o ravnoj Slavoniji, a vjerovati je i o Slavoncima. Brzo su se nizale pčelarske teme i mnoštvo pitanja pa se u nastavku dana moralo presjeći panoramskom vožnjom kroz Kutjevo, Mitrovac, Venje, Hrnjevac sve do vinograda i podruma Veleučilišta u Požegi iznad Vetova. Uz prekrasan topao dan hlad se potražio na kratkoj degustaciji vina Veleučilišta, a slijedio je ručak u 'Starim fenjerima'. Sada je pčelarskih pitanja bilo još više. Završni večernji posjet podrumu obitelji Jakobović bio je kruna dana. Ne samo zbog izvrsne prezentacije proizvoda već i lakoći g. Branka koji je ostavio pčelare bez teksta opisujući senzorička svojstva graševina, sovinjona, rajnskog rizlinga, caberneta, rozea i ledene berbe. Jasno da je slijedilo i očekivano pitanje: A zašto mi pčelari nismo educirani tako govoriti o medu, njegovim sortama i senzorici?! Od cijelog dana ovo mi je pitanje zapravo bilo najdraže. Zašto, znate i sami odgovor. Koliko su kutjevački vinogradari radili na sebi vidi se na ovom primjeru.

DK