Buđenje uz peludne obroke Dok ovi zimski dani za po koju minutu postaju sve duži, a svakodnevnica se mijenja između zimskog bjelila u zimsko sivilo i magle, a tek ponekog dana ukaže se plavetnilo neba i kratkotrajno sunce u pčelinjoj zajednici nastaju promjene. Pa kada temperatura na pčelinjaku dosegne kojih 7-8 °C nastaje živost. Hladnih su dana pčele u tzv. pčelinjem klupku, stisnute jedna do druge i polako se smjenjujući na hladnim rubovima klupka, dodiruju iznad sebe medne vijence što joj služe za održavanje minimalnih životnih funkcija. Tog toplijeg dana raspustiti će klupko i izaći na kratkotrajni let nazvan pročisni izlet. Odteretit će u letu svoje probavno crijevo jer to nikada i ne čini u košnici.Sredinom siječnja, pa i onda kada su na kontinentu još niske temperature, aktivira se njen životni godišnji sat skriven već milenijama u kromosomskom zapisu. Koristeći spremljene zalihe meda i peluda započinje povećavati svoj dnevni obrok i time pobuđuje rad svoje mliječne žlijezde. Nastaje tako i matična mliječ kojom hrani svoju kraljicu, pčelinju maticu. Njoj se povećava zadak i rađaju se prva ovogodišnja jaja. Od svega nekoliko jaja dnevno progresivno će do kraja ožujka taj broj narasti do tisuću ili više dnevno. Termostat je u sredini klupka namješten na 36 ºC i ne smije se dogoditi da nestane hrane. Grijanje legla pčela nikada ne napušta, čak će i umrijeti u tom zadatku ako nema dopreme iz zalihe meda. Za 21 dan iz tih će jaja nastati nova generacija, ona koja će zamijeniti tzv. zimsku pčelu, rođenu u rujnu ili listopadu, onu koja i najduže živi. Za zdravog pčelca ( tepanje pčelinjoj zajednici !) zimske hladnoće i ne predstavljaju problem ako zimuje na prikladnom medu. Zalihe od meda bagrema su najpovoljnije jer ih one lako probavljuju i nema većeg otpada pa će bez napuštanja košnice izdržati i mjesecima. No teški medovi, posebice meduni nastali od medne rose, stvarati će problem za prezimljavanje. Stimulacija ciklusu pomlađivanja zajednice i nije potrebna za dobro pripremljenu zajednicu no u okolišu će se za toplijeg dana već i naći dodatne svježe hrane. Bez oklijevanja će je i pribaviti.
Jaglaci i visibabe još drijemaju, ali će lijeska iskoristiti već prve siječanjske dane bez mraza i prva otvoriti svoje peludne rese. Na svakoj je po nekoliko tisuća prašnica gdje će nastati do 5,4 mil. peludnih zrnaca i počastiti će svoju gošću svježim proizvodom. Ova će spretnim pokretima prednjih nogu u košaricu na zadnjem paru nogu pripremiti teret i ponijeti ga u svoj dom. Na otocima i uz Jadran zimsko se leglo samo smanjuje i nikada potpuno i ne prestaje, ali će se siječanjskih dana isto tako početi povećavati jer su topliji dani bez hladne bure već probudili ružmarin i mimozu, a uskoro će i badem pa je svježa pelud i tu dostupna. Visoko u planinama i u hladnim kotlinama zimsko mirovanje još će potrajati i proljetni će razvoj nešto kasniti.
A što je s čovjekom ovih dana ? Zatvoren uz svoj kućni termostat, uz slušanje prognoze i stanja na cestama 'fila' se i dalje reklamama i preporučenim jelovnikom industrijske hrane ili ljekovitim surogatima iz sjajnih kutija ili teglica (s mišjim repom ili bez njega), razgibavajući se rijetko, na skijači, teretanama, feštama i dočecima, a mlađi na zadimljenim tulumima. Većini se već i od spomena na pelud pojavljuju alergijske reakcije. Natrpava se uredno industrijskom hranom i kljuka multivitaminskim tabletama strahujući od toga jesu li epidemiolozi dobro procijenili dolazeći tip virusa gripe u odabiru cjepiva ili i tu ima divljeg neokapitalizma. Pretrpan je 'E'-ovima iz tobože potrošaču dozvoljenih količina konzervansa u globaliziranoj prehrani i više i ne pomišlja da sam donosi odluku o načinu svoje prehrane, pa bila ona u prosječnom trošku hrvatske potrošačke košarice ( 60%) ili europske (12% OD-a). Nitko mu i nije dovoljno pričao, slikao, tiskao,davao u djetinjstvu, savjetovao uz tzv. stručno mišljenje da konzumira bar jednu žlicu meda dnevno. Pa nije on naivac da nezna, on konzumira istina najskuplju hranu u EU, ali je ipak po potrošnji meda per capita ostao na primitivnoj razini, tek oko pola kg/godišnje.Pa kako mu spustiti informaciju da je za njegovo zimsko 'održavanje legla' ( metabolizam) uz med mogu poslužiti i ampule sa – zamislite – prirodnom peludi. Pelud je istina biljna muška spolna tvorevina u kojoj je vegetativna stanica gdje se kupa stanična jezgra i generativna stanica.Sadržaj peluda je toliko bogat da osigurava klijanje i spajanje muške i ženske stanice tj. oplodnju biljke. Uz vodu, sadržane bjelančevine, reducirajuće šećere, saharozu, lipide i vitamine,minerale,eterična ulja, koncentrat je koji opstanak na zemlji regulira već milionima godina. U dovoljnim količinama peludi je već u sadržaju meda gdje zrnca i lebde, ali ga se dodatno može konzumirati pakovanog u kapsulama.Hrvati su kao i u medu zanemarivi konzumenti peluda (nježnije rečeno, cvjetnog praha ) iako po nacionalnom flornom sastavu imamo savršenu raznolikost. To je razlog i slabe proizvodnja peluda na pčelinjacima. Čak i ne postoji statistika o tome, a uporaba peluda u nacionalnoj kuhinji i u prehrani je zanemariva. Na kolače će se i dalje posipati obojeni ukrasni šmuk, a i u čaj bolje sipnuti ruma. Amerika pelud troši u najvećim količinama, počesto proizvedenog od izrćlskih ili australskih pčelara. No to je područje tzv. apiterapije u kojoj smo još 'tanki' po potrošnji. Mnogi je nikada nisu ni vidjeli. Pogledajte uostalom nogice pčela na našim dosadašnjim fotografijama. Te zlatnožute, ponekad grimizne, pariškoplave ili zelenkaste grudice su grudice peludnih zrnaca kojima se počastiti možete i vi.
Cvjetni prah pčele sakupljaju tijekopm cijele vegetacijske sezone, a pčelar im ga oduzima posebnim napravama (češljevima) koje se stavljaju na leto ispred ulaska u košnicu. Da zajednica ne ostane bez potrebnih količina to se primjenjuje samo onda kada je unos peluda pojedine vrste bilja izrazito visok, npr. na peludnoj paši pitomog kestena. Tu je unos toliki da može prouzročiti tzv. blokadu pčelinjeg saća peludom. Sakupljanje se isto tako može ograničiti na samo nekoliko sati dnevno. Prirodne grudice peluda s pčelinjih nožnih kitica se ne obrađuju već samo prosiju i osuše do sadržaja vode koji osigurava potrajnost u dobro zatvorenoj posudi.Ne tražite dalje tuđe mišljenje o okusu peluda, nabavite ga u specijaliziranoj trgovini ili apoteci , stavite ga žličicom na jezik i pustite da se lagano otapa, ako već niste u onom dijelu nove ljudske otpisane preosjetljive populacije. Spasite sebe i svoju obitelj dok je vrijeme.
una terra, siječanj, 2008.
