Promicanje pčelarstva kao djelatnosi dugo je koliko i povijest civiliziranog svijeta. Od egipatskih oznaka matice pčele uz faraonove simbole, preko latinskog mudroslovlja «Si sapis sis apis» /gdje je mudrost, tu je i pčela/. U raspre o pčelama kroz ljudsku povijest su se nizala dobro znana i neznana imena, od Aristotela, rimskih govornika , biblijskih ili poganskih bilježnika, do sve češćih i znanstveno dokazanih postavki posljednjih 300 godina.
Iako je socijalni život pčele, njena uredna podjela rada, besprijekorno funkcioniranje zajednice, sposobnost preživljavanja, orjentacije ili adaptacije za različite klimazonalne i godišnje vremenske mijene vrlo mnogo istraživan, još je mnogo nepoznanica u njenom životu. Tek je nedavno moderna znanost tehnološki dospjela do genoma pčele, a praktično je značajno ispitivana i za vojne potrebe. Tako su već solidno razvijene i metode npr. razminiranja prostora pomoću pčele.
No, danas nam je namjera, sukladano zanimanju čitateljstva, više pažnje posvetiti pčelinjoj matici, kraljici pčelinjeg društva, organizatorici 24 satnog radnog dana pčelinje zajednice.
Ona je i prenositeljica genetskih svojstava, jednina oplođena ženka sposobna proizvoditi potomstvo. O njenim svojstvima ovisi aktivnost zajednice. Tako su u selekciji genetske kakvoće fokusirane 4 visokonasljedne osebine matice. Ponajprije brz proljetni razvoj i sklonost rojidbi. Europska siva pčela je najbolja pčela medarica na svijetu, a izdvaja ju njena sposobnost redukcije broja individua za zimski dio godine, kako bi i u malom klupku, od svega nekoliko tisuća pčela zimovala na maloj količini potrebite hrane. U proljeće kada se poboljšaju uvjeti, ona će brzo proširiti svoju zajednicu i na nekoliko desetaka tisuća pčela.
Dobra selekcionirana matica će uz pčelarevu pomoć imati i dovoljno prostora u košnici za maskimalan razvoj do nektarno bogatog razdoblja, a da se neće pojaviti nagon za rojidbom i napuštanjem košnice. Slijedeća osobnost koja se izdvaja u uzgoju je mirnoća pčela. Agresivna pčelinja zajednica nije poželjna. Ometa u radu i pčelara, ali i prolaznika uz pčelinjak. I jedna ljuta zajednica može u tehnologiji pčelarenja ometati cijeli pčelinjak.
Treća je karakteristika dobre zajednice njena sposobnost dobre medarice. Smatra se da je u prikupljanju meda u košnici tek jedna desetina namijenjena za pčelarev prihod. Devet desetina pčele potroše za vlasite potrebe razvoja i obnove pčečinje zajednice.
Četvrta poželjna osobnost pčelinje zajednice je sklonost prema čišćenju. Beskrajna urednost u košnici uvjet je da se ne razvije neka od mogućih pčelinjih bolesti, a ponajprije da siva pčela počinje prepoznavati svog novijeg uljeza – varou.Varroa destructor je nametnik koji parazitira na pomlatku i odrasloj pčeli, a u Europu je donesena iz Azije, gdje tisućljećima parazitira na azijskoj pčeli bez kobnih posljedica. Sišući hemolimfu pomlatka pčele varoa se može toliko razmnožiti da do potpunosti iscrpi i uništi pčelinju zajednicu europske sive pčele.
Svaki si pčelar danas može uzgojiti novu mladu maticu i osigurati zamjenu stare, a koja se nakon 2-3 godine iscrpi. U punoj sezoni matica snese dnevno i do 2 tisuće jaja. Poslije toga može još živjeti i do 2 godine, ali je njena sposobnost leženja jaja znatno smanjena. Pčelinje je društvo tada samo zamjenjuje.
No, vlasita proizvodnja matica za svoje potrebe iziskuje dosta znanja i vremena. Zato se u pčelarskoj djelatnosti razvila specijalizirana djelatnost uzgajivača matica, a u čemu hrvatsko pčelarsvo ima već značajnih resursa. Okupljeni u udrugu proizvođača matica, 40-tak proizvođača matica proizvodi godišnje i do 50 tisuća komada. Gotovo svi se nalaze i u zahtjevnom znanstvenom selekcijskom testu Hrvatskog selekcijskog centra.
100_0031_240
Rojidba
Prirodni način održanja vrste u pčela je rojidba. U najpovoljnije doba godine, kada se u okolišu nađe izobilje hrane, kada je pak prostor u pčelinjoj košnici već toliko smanjen unoson nektara i peluda, pčelinja zajednica dobiva nagon za rojenjem. Smanjuje se intenzivna prihrana matice pa time i dnevna količina zaleženih jaja. Pčele izgrade tzv. matične osnove, proširene karakteristične stanice koje matica zaleže i tada započinje najintenzivnije hranjenje matičnom mliječi.Razvoj od jajeta do leženja pčele radilice traje 21 dan, dok se iz istog jajeta, ako je intenzivno hranjeno gelle royal-om za 16 dana razvije nova mlada matica.
Tih dana pred rađanje ili već kada se matica rodi, za lijepog vremena, sredinom dana,stara matica majka napušta s mladim pčelama svoju košnicu, ostavljajući nasljednici svoj dosadašnji dom. Stara će matica uz dojmljivo letanje tisuća svojih pratilica biti odvedena na obližnje drvo i formirati karakterističan roj. Nedugo zatim taj će se roj ponovo pokrenuti i krenuti dalje prema već ranije istraženom skrovištu, prirodnoj šupljini u drvetu, kamenu, praznoj košnici, čak ponekad i u nekorišten dimnjak kuće. Uz mnoštvo mlade pčele ovo će društvo samo izgraditi novo saće i nastaviti pripremati zalihu za zimu.
Svadbeni let
Mlada rođena matica (samo se čovjek i pčela - rađaju !) često ima konkurenciju u ostavljenoj košnici. Za to će se pobrinuti odmah i uništiti nerođene kolijevke (matičnjake). Preostale pčele će mladoj pojačati ishranu, jer ona sama i ne zna uzimati hranu te kada ojača, nakon nekoliko dana, povesti će je , čak istjerati na oplodnju, tzv. svadbeni let.
Matica ima samo jedan svadbeni let. Tada napuni svoje zalihe sjemena s više miliona spermatozoida, dostatnih za višegodišnju reprodukciju. Tijekom ovog leta sparuje se s nekoliko trutova, čak više od 10 pa se nakon toga vraća u svoju kosnicu.Trutovi koji su se sparivali s maticom ostanu pritom bez svog spolnog organa i ubrzo ugibaju.
Iz oplođenih jaja razvijati će se pčele radilice, a iz dijela neoplođenih razviti će se trutovi.
Danas se proizvodnja matica odvija pretežito kod specijaliziranih uzgajivača matica. U Hrvatskoj se proizvodi do 50 tisuća matica i pored suda tržišta one se nalaze testirane i kroz uzgojni program selekcijske službe.
Cilkus proizvodnje matica završava na tzv. oplodnim stanicama, gdje se u posebnim malim košnicama maticu zadržava do 10-dana u vrijeme nekoliko dana prije i poslije sparivanja.
Naš najveći proizvođač selekcioniranih matica je obitelj dr Stipana Kovačiča iz Darde. Njihova oplodna stanica nalazi se nad rodnom Batinom. Uređenošću i šarenilom oplodnjaka mami i znalca i laika, usudimo se reći i najljepša u Europi.
Okupljalište trutova
Tek odnedavno, koristeći posebne tehnike snimanja, doznalo se za pravu mušku priču.
Naime, kako bi se u prirodi maksimalno osiguralo izbjegavanje parenja u srodstvu, muška pčela – trut dobio je posebnu opremu. Jak je, ništa ne radi nego čeka priliku za sparivanje, tek kada ojača, za lijepog vremena izlazi vanka. U početku letka oko pčelinjaka, a kasnije odlazi do tzv. okupljališta trutova ( molim, bez aluzija na muški svijet). Kako je snažan, on bira što je moguće dalje okupljalište, što dalje od kuće, nikad u susjedstvu ( ponovo, bez aluzija !) Obično je to do 7-8 km od svog doma, a zabilježeno je i do 40 km. Na visini od 80-100 m , u vjetrom zaštićenom zračnom prostoru, okuplja se i više stotina trutova. Znanstvene teorije zasad samo predpostavljaju da su to i stoljetna mjesta gdje se okuplja muški pčelinji svijet. Opis neodoljivo podsjeća na početak rike jelena, kada stari najači jeleni tjeraju iz krda premladu konkurenciju.
Nađe li se u blizini mlada matica u svadbenom letu, samo nekoliko najbržih i najjačih će se izdvojiti i u slijedećim minutama izvršiti za njih kobnu oplodnju. Kakve li sudbine, ništa bolje nego kao kod bogomoljke ?!
