TIHE PAŠE U KOLOVOZU

TIHE PAŠE U KOLOVOZU

Kolovoz je mjesec tihe pčelinje paše i glavno razdoblje početka priprema zajednica za zimovanje i pčelarove njege i pomoći u tome .

GORKA PČELARSKA GODINA

GORKA PČELARSKA GODINA

Gorka pčelarska godina Kada se jednom insektu kao pčeli dogodi da se složi niz nepovoljnih čimbenika, a u svojoj širokoj genetkoj amplitudi ih je 'zapamtila' kroz desetke tisuća godina, njen držatelj, pčelar, imati će jalovu godinu.

MOTRENJE PČELINJIH PAŠA DIGITALNIM VAGAMA

MOTRENJE PČELINJIH PAŠA DIGITALNIM VAGAMA

Motrenje pčelinjih paša

Rijetko kojem insektu posvećeno je toliko pozornosti kroz tisućljeća kao što je to imala pčela i njena mnogobrojna zajednica. Ne samo zbog njenih proizvoda ili uloge u oprašivanju cvjetova već i zbog sklada u podjeli poslova koji se događaju u životu ove zajednice.

 BUĐENJE

BUĐENJE

Buđenje uz peludne obroke Dok ovi zimski dani za po koju minutu postaju sve duži, a svakodnevnica se mijenja između zimskog bjelila u zimsko sivilo i magle, a tek ponekog dana ukaže se plavetnilo neba i kratkotrajno sunce u pčelinjoj zajednici nastaju promjene. Pa kada temperatura na pčelinjaku dosegne kojih 7-8 °C nastaje živost. Hladnih su dana pčele u tzv. pčelinjem klupku, stisnute jedna do druge i polako se smjenjujući na hladnim rubovima klupka, dodiruju iznad sebe medne vijence što joj služe za održavanje minimalnih životnih funkcija. Tog toplijeg dana raspustiti će klupko i izaći na kratkotrajni let nazvan pročisni izlet.

PROPOLIS

PROPOLIS

U ovoj pčelarskoj kolumni još nismo progovorili o propolisu koji je uz med, pelud, vosak i pčelinji otrov još jedan čudesni proizvod koji je pčela odabrala za funkcioniranje svoje mnogobrojne zajednice. Nalazi ga na okolišnom bilju na pupovima i kori bjelogoričnog i uvijekzelenog bilja, gdje se pod imenom tzv. biljnih smola, njime i biljka štiti od nepovoljog uticaja vanjskih mikroorganizama, a koji u nju mogu prodrijeti tijekom pupanja lisnih ili cvjetnih pupova. Na biljkama je to svojevrsna brtva prilikom rasta. Ponegdje kao tanki ljepljivi film kojeg možete osjetiti na gotovo svakom pupu, a na topolama, brezi, johi, jasenu i npr. divljem kestenu posebice. Ime propolisu potječe od grčke riječi pro (ispred) i polis (grad). Njegova svojstva poznavala je već i egipatka civilizacija gdje je korišćen za mumifikaciju. Svi autori teksta o propolisu navode i Aristotela kao njegovog promotora.Vidjeti ćete da je i recept mumifikacije faraona preslika događanja u košnici.