Sustavna depopulacija ruralnih predjela u cijelom svijetu posljedica je koju prepoznaju i zemlje članice Europske unije. Mudrost je svake zemlje uobličiti svoj put u odabiru prioriteta i nalaženje onih ciljeva koji i ruralnim dijelovima osiguravaju taj tzv. održivi razvoj, i ne samo za okoliš već i za ljude.
Naš prikaz hrvatskih medova nastavljamo pričom o kestenovom medu, a koji bi se zbog punoće svojih okusa, da se uspoređuje sa svijetom vina, svrstao u kategoriju cabernet souvignona. Čak mu je i boja slična, crvenkastosmeđa. Od svih vrsta europskih medova u kestenovom medu mora se nalaziti čak 85% peludnih zrnaca samog kestena, a za razliku od ostalih medova, koji smiju imati najmanje 15-45% peludi dominantne vrste po kojoj se medu i daje sortnost.
U mnogih se naroda lipa spominje u pjesmama, možda zato što je vjerovatno i najčešće šumsko drvo koje se uzgaja u parkovima i alejama ili kao soliterno stablo. U nas je i mjesec u kalendaru dobio ime po njoj, a dolazak ljeta svetkovao se narodnim veseljem uz lipanjske krijesove. Plijenila je svojim mirisom uzdahe i onih, rekli bi danas, najtvrdokornijih.
Ako je vaš odgovor NE postoje samo dva razloga. Prvi, zato što o ukusima ...( ili po preporuci lječnika to i ne smijete) , a drugi što jednostavno niste imali obiteljski odgoj, ili ste zapravo žrtva propagandno-marketinškog buma kojekakovih surogata, globalnih svjetskih proizvoda, sjajnih inventivnih mamutreklama, spotova i kako se to već rutinski obrađuje naša svijest. U surogatu vam daju samo dio potrebite hrane, u drugom to nadoknađuju i vi to plaćate.
Prvi mrazevi, snjegovi, viroze i prehlade, ali i dugi večernji sati dati će vam motiv za duže zadržavanje u toplini svog doma. To je još jedna prilika da našu nacionalnu urođenu sklonosti za feštanjem odradimo s punom predanošću u trošenju plodova prirode.